ALAIN FINKIELKRAUT O ZAMISLIMA I IZGLEDIMA NACIONALNOGA POMIRENJA

ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - Francuski filozof i književnik Alain Finkielkraut u večerašnjem je predavanju naslovljenom "Nacionalno pomirenje" iznio osobna viđenja o zamislima i izgledima za ostvarenje toga pomirenja. Predavanje je održano u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici, a ponovni su susret uglednoga gosta iz Francuske sa zagrebačkim auditorijem ovoga puta upriličili Hrvatski P.E.N. centar, čiji je Alain Finkilekraut počasni član, te uredništvo časopisa "Most"/"The Bridge". #L# Na samom je početku Finkielkraut istaknuo kako je svjestan rizika kojemu se izlaže kada, kazao je, kao stranac govori o temi nacionalnoga pomirenja koja je izrazito intimne naravi. No, po njegovim riječima, o spomenutoj je temi pred hrvatskom javnošću htio progovoriti zbog tri razloga. Prvi razlog, kazao je Finkielkraut, "jest neosporna činjenica da hrvatska država postoji", a potom tu je, pojasnio je, i pitanje "kako živjeti bolna sjećanja vezana uz fažizam, nacizam i boljševizam koja postoje i drugdje u Europi". Kao treći je razlog naveo bogatu raspravu koja je o spomenutoj temi vođena u Francuskoj, a čiji bi sažetak, drži Finkielkraut, "mogao osvijetliti ili olakšati raspravu u Hrvatskoj". U Francuskoj su do početka 70-tih godina, dodao je Finkielkraut, "pravo na nacionalno sjećanje dijelile tri strategije: golistička, petenovska te strategija nacionalnoga pomirenja koja je bila zasnovana na ideji da su de Gaulle i maršal Petaine na nacionalnom planu zapravo 'podijelili dužnosti'". Trebalo je čekati skoro trideset godina da u Francuskoj, istaknuo je Finkielkraut, "židovska tragedija, koja je do tada bila potpuno marginalizirana, 'stupi na scenu' opće tragedije". Toliko je vremena, naglasio je, bilo potrebno da se u Francuskoj jasno kaže da je režim u Vichyiju sudjelovao u tzv. "konačnom rješenju židovskoga pitanja". Afirmirajući sjećanje i pamćenje, istaknuo je Finkielkraut, a u čemu je, dometnuo je, od velikoga značenja i isprika sadašnjega francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, Francuska je odlučila odbiti nacionalno pomirenje kao moguću činjenicu. "Ako sudimo po prethodnom", istaknuo je Alain Finkilekraut, "onda za Hrvatsku ne bi bilo moguće nikakvo pomirenje s NDH i ono bi za nju imalo nesagledive posljedice u svijetu". Pomirenje nije moguće, ponovio je, "s bilo kakvom manifestacijom ustaškoga režima, čiji su pristalice bili najgori robovi nacizma, a s opravdanjem da se bore za nacionalnu slobodu". "Zato", mišljenja je Finkielkraut, "Jasenovac mora na prvom mjestu komemorirati zločine ustaša, a za konačni prekid s potpuno manipuliranom antifašističkom memorijom ima i drugih mjesta". (Hina) ip vkn 180001 MET jun 96