ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - O primjeni Zakona o oprostu počiniteljima kaznenih djela s privremeno okupiranih dijelova područja Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, odnosno o tome na koga se odnosi taj Zakon, koji je
stupio na snagu 31. svibnja ove godine, na današnjim su "Susretima u Vladi ponedjeljkom" novinarima govorili potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ivica Kostović i ministar pravosuđa Miroslav Šeparović.
ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - O primjeni Zakona o oprostu počiniteljima
kaznenih djela s privremeno okupiranih dijelova područja
Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije, odnosno o tome na
koga se odnosi taj Zakon, koji je stupio na snagu 31. svibnja ove
godine, na današnjim su "Susretima u Vladi ponedjeljkom" novinarima
govorili potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Ivica Kostović i ministar
pravosuđa Miroslav Šeparović. #L#
Ovim se Zakonom daje oprost državljanima RH od kaznenog progona za
počinitelje kaznenih djela počinjenih u agresivnom ratu ili u oružanoj
pobuni protiv Republike Hrvatske, a koji imaju prebivalište odnosno
boravište na privremeno okupiranim djelovima područja
Vukovarsko-srijemske i Osiječko-baranjske županije. Oprost se odnosi
na djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 1. lipnja
1996. godine.
Osvrćući se na politički značaj Zakona, potpredsjednik Kostović je
naglasio kako je njegovo donošenje u funkciji provedbe procesa mirne
reintegracije hrvatskog Podunavlja te da je "najviše što je Hrvatska
mogla pružiti u ovom trenutku".
Ministar Šeparović podsjetio je da je uz taj zakon na snazi i Zakon o
oprostu iz 1992. godine, koji je dopunjen 1995. Obrazlažući primjenu
Zakona o oprostu, koji je stupio na snagu 31. svibnja ove godine,
ministar Šeparović je pojasnio da se odnosi na hrvatske državljane
koji su počinili kaznena djela u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 1.
lipnja 1996. godine, a koji se zateknu na privremeno okupiranim
hrvatskim područjima. Konkretno to znači da se kazneni progon neće
poduzimati, a kazneni postupak pokretati, odnosno da će sud rješenjem
postupak obustaviti po službenoj dužnosti.
Temeljem Zakona utvrđen je i rok od godinu dana za ponavljanje
postupka, odnosno svakome se daje mogućnost, ako je osuđen u
odsutnosti, da zahtijeva obnovu postupka pred hrvatskim sudovima i
dokaže je li kriv ili nije.
Ako bi nakon 1. lipnja osobe koje imaju pravo na oprost počinile kazneno
djelo, gube pravo na oprost i za djelo koje su počinli prije toga roka,
kazao je ministar Šeparović navodeći da su od oprosta temeljem ovog Zakona
izuzeti počinitelji ratnih zločina na što je Hrvatska obvezna i po
odredbama međunarodnog kaznenog prava.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, potpredsjednik Kostović naveo je
da je do sada 50 osoba osuđeno za ratne zločine, čija će imena biti
objavljena. Na 4774 osobe koje se terete za lakša kaznena djela
oružane pobune primjenjuje se Zakon o oprostu. Ministar Šeparović
istaknuo je kako je Predsjednik Republike Hrvatske nakon akcija
"Bljesak" i "Oluja" kao i prije toga u nekoliko prilika aktom pomilovao
određeni broj osoba.
Potpredsjednik Kostović istaknuo je kako se stječe dojam da osobe na
koje se Zakon odnosi ne razumiju njegove odredbe, te je i današnja
konferencija za tisak sazvana radi davanja obrazloženja.
Odgovarjući na upit da li se na Hrvatsku vrši pritisak da izmijeni
ili dopuni Zakon o oprostu i potpredsjednik Kostović i ministar
Šeparović naglasili su kako im to nije poznato i ponovili da je "Zakon
o kojem je riječ maksimum što Hrvatska danas može pružiti".
S obzirom da su neke inozemne agencije i mediji u zadnje vrijeme
dosta oprečno pisali o primjeni Zakona o oprostu zamjećeno je da je na
današnjoj koferenciji za novinare bio nazočan samo jedan novinar jedne
inozemne radio postaje.
(Hina) sšh ds
171354 MET jun 96