ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora višesatnu će raspravu o Izvješću o funkcioniranju pravne države u borbi protiv svih oblika kriminala, s posebnim osvrtom na stanje u gospodarstvu i pravosuđu, nastaviti i
nakon stanke.
ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora višesatnu
će raspravu o Izvješću o funkcioniranju pravne države u borbi protiv
svih oblika kriminala, s posebnim osvrtom na stanje u gospodarstvu i
pravosuđu, nastaviti i nakon stanke. #L#
Niz je zastupnika izvješće ocijenilo nepotpunim i neprihvatljivim,
zamjerajući ponajviše, kao i Ivan Gabelica (HSP), na nedostatku mjera
za poboljšanje stanja u pravosuđu. I Bosiljko Mišetić (HDZ) predlaže
da Sabor od Vlade i svih nadležnih ministarstava i institucija zatraži
izvješće o stanju s dijagnozom uzroka te mjerama kojima bi se stanje
poboljšalo.
Različite su ocjene zastupnika i o funkcioniranje pravne države. Ako
građanin do pravomoćne presude čeka deset godina onda, ustvrdio je
Petar Žitnik (HSS), pravna država ne funkcionira. Nefunkcioniranje
pravne države ne iznenađuje Milana Đukića (SNS) koji to potkrepljuje
nefunkcioniranjem pravosuđa, a izvješću pak zamjera što nema podataka
o sudskim predmetima pokrenutim u svezi zaštite ljudskih prava, o
počiniteljima zločina nad hrvatskim državljanima i nad imovinom
poslije operacija "Bljesak" i "Oluja".
"Mi pravnu državu sada stvaramo i to sve bolju i bolju", kazao je
Mladen Markač (HDZ) koji pri tom ističe da se nedovoljno djeluje na
preventivi i drži da treba donijeti novi krivični zakon.
Nikola Ivaniš (RIDS) drži pak da se pravna država ostvaruje, ali
nedovoljno ili nedovoljno dosljedno, a to potkrepljuje nizom primjera
provedene pretvorbe i, kako je rekao, "aferom mediji, primjerice 'Novi
list'" gdje je, po njemu, došlo do voluntarističkih tumačenja zakona.
"Alternative nužnosti ostvarenja pravne države nema i tome treba
odgovornije prići", zaključuje Ivaniš.
Podaci iz izvješća o procesuiranju kaznenih djela za mnoge su
zastupnike povod da se rasprave problemi sudstva. Ivan Gabelica
primjerice ukazuje na problem odlaska sudaca, Milivoj Kujundžić (HDZ)
te Boris Kandare (HSP) na nedostatan broj sudaca, a Marin Jurjević
(SDP) na problem kriterija izbora sudaca. Petar Žitnik drži da problem
nije u broju sudaca već u sustavu, te pri tom podsjeća na rad Državnog
sudbenog vijeća čije je odluke, dodaje, poništavao i Ustavni sud.
Zastupnici su iznosili i niz konkretnih primjera pretvorbe pojedinih
poduzeća, primjerice Vera Stanić (HDZ) i Božo Kovačević (HSLS),
ukazivali na slučajeve financijskog inžinjeringa (Srećko Bijelić iz
HNS-a), na nove oblike kriminala, kao što su primjerice pranje novca,
nelojalna konkurencija, menadžerske kredite, fiktivnu dokapitalizaciju
i slično. Potrebna je stoga, ističe Boris Kandare suvremena
legislativna osnova koja bi obuhvatila i ta nova kažnjiva djela.
U raspravi je ukazano i na, kako je rekao Zdravko Tomac (SDP),
problem selektivne primjene zakona. Također je rečeno da je
odgovornost dijelom i na saborskim zastupnicima, odnosno na zakonima
koje je donio hrvatski Sabor, a kojima se, kako što kaže Dino Debeljuh
(IDS) omogućavalo "pojedincima, za koje se ne zna od kuda im novac, da
kupuju poduzeća i dionice".
Takve su rasprave potaknule Dražena Budišu (HSLS) da predloži da
Zastupnički dom obveže sve zastupnike da u roku 30 dana Predsjedništvu
Sabora dostave podatke o svom imovnom stanju na dan 31. svibnja 1991.
i na dan 12. srpnja ove godine, da te podatke dostave o članovima
svoje uže obitelji te da dostave podatke o svojoj i poslovnoj
aktivnosti članova uže obitelji. Budiša također predlaže da Sabor
donese etički kodeks koji bi obvezivao zastupnike te da se tek nakon
toga nastavi započeta rasprava. Na sličan način, predlaže Budiša,
treba obvezati i dužnosnike izvršne vlasti.
(Hina) bn ds
121440 MET jun 96