ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - U cilju uspostave punog tržišnog gospodarstva te kao jedan od uvjeta za zaštitu vjerovnika u stečajnom postupku Zastupnički dom hrvatskog Sabora donio je danas Stečajni zakon, koji će se primjenjivati od
1. siječnja 1997. godine. Zastupnički je dom donio i Zakon o kreditnim poslovima s inozemstvom i Zakon o slobodnim zonama.
KREDITNIM POSLOVIMA S INOZEMSTVOM I O SLOBODNIM ZONAMA
ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - U cilju uspostave punog tržišnog
gospodarstva te kao jedan od uvjeta za zaštitu vjerovnika u stečajnom
postupku Zastupnički dom hrvatskog Sabora donio je danas Stečajni
zakon, koji će se primjenjivati od 1. siječnja 1997. godine.
Zastupnički je dom donio i Zakon o kreditnim poslovima s inozemstvom i
Zakon o slobodnim zonama. #L#
Stečajnim je zakonom utvrđeno da se stečajni postupak može pokrenuti
zbog insolventnosti i prezaduženosti. Uloga suda je samo kontrolna, a
stečajni upravitelj vezan je za sud u pogledu njegove kontrole rada.
Strateške odluke pod punim su nadzorom vjerovnika. Ovlasti koje su do
dodnošenja ovog zakona imali sud i upravitelj prebačene su na odbor
vjerovnika. Taj odbor više nije savjetodavno tijelo već ima i određene
nadzorne ovlasti, te odobrava i neke radnje upravitelja.
Utvrđena je i tzv. osobna uprava - mogućnost da se dužnik (voljom
vjerovnika) ovlasti da sam pod nadzorom stečajnoga upravitelja
provodi određene radnje koje bi inače provodio stečajni upravitelj.
Tim će se institutom bitno smanjiti troškovi postupka i povećati
njegova djelotvornost.
Zakonom o kreditnim poslovima s inozemstvom, u okviru ukupnih
ekonomskih odnosa s inozemstvom, liberaliziraju se uvjeti uzimanja i
dodjeljivanja kredita.
Odredbe zakona temelje se na načelu da domaće osobe samostalnu
odlučuju o sklapanju ugovora o kreditnim poslovima s inozemstvom,
odnosno da su odgovorne i za podmirivanje obveza. U slučaju kada je
sklapanje kreditnog posla uvjetovano davanjem državnog jamstva ili
kada sama država sklapa ugovor o kreditnom poslu, tada se obveze za
državu mogu stvarati jedino temeljem zakona kojeg za svaki pojedini
kreditni posao donosi hrvatski Sabor. Jedinice lokalne uprave i
samouprave, uz mišljenje Ministarstva financija i Državnog ureda za
reviziju, mogu sklapati kreditni posao s inozemstvom do visine 10
posto svojih proračunskih rashoda, s ciljem financiranja programa
projekata na svom području, što je Dom odlučio na prijedlog amandmana
Odbora za gospodarstvo, razvitak i obnovu. Vladin je prijedlog bio do
pet posto.
Zakonom o slobodnim zonama utvrđuju se uvjeti za osnivanje zone
temeljem pribavljene koncesije koju daje hrvatska Vlada. Koncesija
se daje temeljem javnog natječaja, a naknada, koju također utvrđuje
Vlada, uplaćuje se u visini 50 posto u državni proračun, a 50 posto
u korist općine, odnosno grada na čijem se području zona nalazi.
U zoni se može obavljati proizvodnja, ali, iako je u raspravama u
Saboru bilo zahtjeva, ne može se obavljati trgovina na malo, kao ni
stanovanje. Zona se može osnovati na području morske luke, riječnog
pristaništa, uz međunarodnu prometnicu te na drugom području na kojem
postoje uvjeti za rad zone.
U treće je čitanje upućen Konačni prijedlog zakona o priznavanju
istovrijednosti stranih školskih svjedodžbi i diploma.
(Hina) bm/msj/sšh ds
171708 MET may 96