ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, što su ga podnijeli zastupnici mr. Mato Arlović, Željka
Antunović i Slavko Linić. Glasovanje o tom kao i o svim ostalim raspravljenim točkama dnevnog reda obavit će se sutra.
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio
je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu
na promet proizvoda i usluga, što su ga podnijeli zastupnici mr. Mato
Arlović, Željka Antunović i Slavko Linić. Glasovanje o tom kao i o
svim ostalim raspravljenim točkama dnevnog reda obavit će se sutra.
#L#
Glavni je razlog predloženih izmjena, obrazložio je uvodno
Arlović poboljšanje položaja grafičke djelatnosti. Predloženim zakonom
traži se da se grafička industrija tretira kao proizvodna i da se u
tom slučaju oslobađa od plaćanja poreza na promet usluga.
Upozoravajući na teško stanje u grafičkoj industriji, on je uz ostalo
naveo da je u toj industriji u proteklih šest godina prestalo raditi
oko deset tisuća radnika, da je ta industrija kod nas puno skuplja
nego u susjednim državama. Izmjenom zakona o porezu na promet
proizvoda i usluga od 1. travnja ove godine počelo se oporezivati i
usluge u grafičkoj industriji, a to, istaknuo je Arlović, ozbiljan je
problem za 40-tak poduzeća koje se time bave. Predloženi zakon nije,
opetovao je u više navrata Arlović, u cilju zaštite "Novog lista" ili
neke druge novine već poboljšanja stanja u grafičkoj industrije.
Vlada ne može prihvatiti predloženi zakon, kazao je ministar
financija Božo Prka, jer su prema važećem zakonu svi u grafičkoj
djelatnosti dužni plaćati deset posto poreza na promet usluga.
Predložene izmjene i dopune, mišljenja je Prka, dokaz su ispravnosti
postupka državnih organa koji su proveli kontrolu plaćanja poreza u
poduzećima koja se bave grafičkom djelatnošću. Prka je kazao da
Ministarstvo financija neće do rješenja Upravnog suda provoditi svoja
rješenja, odnosno plijeniti imovinu onima koji nisu ispunili obveze
prema državi. "Rješenje Upravnog suda nadam se poštivat će i jedna i
druga strana", kazao je Prka.
Zastupnici oporbe zalažući se za prihvaćanje predloženog
zakona iznijeli su, primjerice Damir Kajin (klub IDS-a) i Nikola
Ivaniš (RIDS) kronologiju i posljedice događanja oko "Novog lista" i
Talijanske unije, odnosno nalaza Financijske policije i izdanog
rješenja o plaćanju poreza na uslugu. Oni su također upozorili da 1.
siječnja 1997. počinje primjena poreza na dodanu vrijednost.
Kajinu i Ivanišu u ocjeni da predloženi zakon treba sagledati
u kontekstu položaja cjelokupne grafičke industrije, te sudbine oko
20.000 zaposlenih u toj industriji, pridružili su se i Snježana Biga
Friganović (SDP), Dragica Zgrebec (SDP), te Srećko Bijelić (HNS). Od
novina, mišljenja je Marin Jurjević (SDP), slučaj se širi i utječe i
na časopise, knjige. Odgovor ministra Prke da se na knjige ne plaća
porez na promet proizvoda, ali da onaj tko ih tiska plaća porez na
promet usluga, potaknuo je Slavka Linića (SDP) da ustvrdi kako
grafička industrija do travnja mjeseca ove godine nije bila uslužna
djelatnost. "Suština je predloženih izmjena da grafička industrija
ostane industrija, a ne da bude uslužna djelatnost", opetovao je u ime
predlagača Linić. I Željka Antunović (SDP) ističe da je želja
predlagača "spriječiti Ministarstvo financija da samovoljno tumači kad
je nešto proizvod, a kad usluga".
Zaključujući raspravu, Arlović je kazao da su predlagači
izmjena i dopuna Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga suglasni
da konačni prijedlog zakona izrade u suradnji s Vladom.
Zastupnički je dom sjednicu nastavio raspravom o Prijedlogu
odluke o iskazivanju nepovjerenja ministrici prosvjete i športa Ljilji
Vokić, što ju je predložio Klub zastupnika IDS-a.
(Hina) bn/sšh mć
061918 MET jun 96