TALIJANSKI SJEVER TRAŽI STVARNU I BRZU FEDERALIZACIJU ZEMLJE

RIM, 28. svibnja (Hina/AR) - Prosvjed protiv centralistički organizirane države sve se više širi Italijom. Stanovnici talijanskog sjevera najavili su fiskalni prosvjed, neplaćanje poreznih obveza, ako se ubrzo ne provede federalizacija talijanske države, a u utorak su u Napulju prosvjedovali i poljodjelci također tražeći federalizaciju sustava. Sjeverna liga na čelu s Umbertom Bossijem, koja je već osnovala svoju vladu Padanije, kako je nazvala prostor talijanskog sjevera, traži, pak, stvaranje neovisnih država sjevera i juga. Novi talijanski premijer Romano Prodi najavio je u obraćanju Senatu da će njegova vlada lijevog centra raditi na federalizaciji, ali još nije rekao do kojeg bi se stupnja u tome išlo. Bossi je već kazao da nije dovoljna samo decentralizacija vlasti, što je i bila prva Prodijeva namjera, već da je federalnim jedinicama potrebno dati punu, a to znači i zakonodavnu vlast. Čelnik desnog centra Silvio Berlusconi predlaže stvaranje ustavotvorne skupštine, ali Maslina, skupina stranaka lijevog centra koja je pobijedila na nedavnim izborima, drži da se iza Berlusconijeva prijedloga krije jedino volja za novim izborima u nadi da će na njima bolje proći. Najveći protivnik talijanskih političara zapravo je vrijeme. Jer - što se kasnije počne provoditi federalizacija, prosvjed poduzetnika na sjeveru će rasti, a time i moć Bossija, koji već najavljuje stvaranje lire Padanije, koja bi, dakako, imala veću vrijednost. Poduzetnici zasad traže samo fiskalnu federalizaciju, ali - ako ona ne bude provedena - mogli bi ubrzo pristati i na ideju o stvaranju neovisne države Padanije. Pobornici ideje o fiskalnoj federalizaciji, koji žele da dio novca od poreza ostane u regijama, argumentiraju to tvrdeći da se novac, kada jednom ode u središnju blagajnu u Rim, više ne vraća onoliko koliko bi trebao na sjever, već odlazi na jug i to vrlo često u propale projekte. Istodobno se na sjeveru, posebno sjeveroistoku, u regijama koje graniče sa Slovenijom i koje izvoze u istočnoeuropske zemlje, ne ulaže u komunikacije, ceste itd. pa roba iz tvornica zbog loših cesta presporo stiže do tržišta. Zato bi poduzetnici sa sjevera htjeli sami upravljati novcem dobivenim od poreza. Osim toga, oni porezna davanja ocjenjuju previsokima i smatraju da bi se ta opterećenja mogla smanjiti ako bi se bolje upravljalo novcem. Pritom se mnogi pozivaju na švicarski porezni sustav kao model koji treba slijediti. Riječ je o vrlo jednostavnom sustavu u kojem se porezna tiskanica, na temelju koje porezni ured određuje visinu poreza što ga pojedinac treba platiti, popunjava jednom u dvije godine. Porezna davanja jedne osobe u Luganu, u kantonu Ticino u Švicarskoj, primjerice, raspoređena su tako da, na prihod od 100.000 franaka (oko 125 milijuna lira), porezni obveznik plaća devet posto kantonu Ticino, sedam posto općini i četiri posto konfederaciji. Za porez se, dakle, ukupno izdvaja samo 20 posto od godišnje zarade, dok bi na takvu istu zaradu, 125 milijuna lira, talijanski građanin trebao platiti 46,6 posto poreza. U Švicarskoj se tek za zarade iznad milijardu lira plaća porez po najvišemu poreznom postotku, a on iznosi 42 posto. U švicarskom sustavu je korištenje sredstava poreznih obveznika regulirano tako da, primjerice, 20.000 franaka, koliko izdvaja porezni obveznik sa zaradom od sto tisuća, odlazi u tri porezne blagajne - 4000 ide konfederaciji i namijenjeno je za socijalno osiguranje, vojsku, komunikacije, energiju i istraživanja, 9000 ide kantonu i troši se za ceste, pravosuđe, školstvo, zdravstvo, okoliš i policiju, a 7000 odlazi u općinsku blagajnu i također se troši za ceste, komunalnu službu, školstvo i šport. Naravno, u blagajnu konfederacije ulazi i novac od poreza na alkohol, duhan, od biljega i carine. Kanton je u Švicarskoj, praktički, jedinica sustava i takvo što htjeli bi u Italiju uvesti pristaše federalizacije. Inače se težnja za prerastanjem sadašnjih regija u neovisne države pojavljuje i u drugim europskim državama, u Francuskoj, Španjolskoj i Velikoj Britaniji. Drži se da je dosadašnji državni sustav prevladan i da ga treba mijenjati, kao prvo radi stvaranja uvjeta za uspješnije poslovanje tvrtki u postindustrijsko doba. (Hina) st br 281524 MET may 96