IZBORI U BIH; PROJEKT OESS-A "STRATEGIJA DEMOKRATIZACIJE"

SARAJEVO, 3. lipnja (Hina) - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koja ima zadaću organizirati i nadzirati predstojeće opće izbore u BiH pokušat će u narednom razdoblju potaknuti značajnije demokratske promjene ne bi li se stvorilo ozračje u kojemu će postojati barem dio uvjete nužnih za slobodne izbore. Voditelj misije OESS u BiH Robert Frowick izjavio je danas kako je ova organizacija postavila 12 ciljeva u okviru projekta nazvanog "Strategija demokratizacije za provedbu izbora u BiH" sačinjenog 31. svibnja. #L# Ovaj dokument pomalo pretencioznog naziva predstavlja sažetak kriterija potrebnih za organiziranje izbora koje je već ranije objavilo Privremeno izborno povjerenstvo i zapravo je sačinjen kao interni spis za potrebe misije OESS. Voditelj misije odlučio se na njegovo objavljivanje upravo nakon sastanka predsjednika Hrvatske, BiH i Srbije s američkim državnim tajnikom Cristopherom u Ženevi kako bi pružio dokaz da međunarodna zajednica priču o izborima ne smatra završenom iako je jasno da će oni biti održani u previđenom roku. "Naravno da ne možemo očekivati idealne rezultate izbornog procesa niti možemo pretpostaviti kako će on dovesti do povratka svih izbjeglica njihovim domovima", rekao je Frowick na konferenciji za novinstvo u Sarajevu ističući kako se u Bosni zapravo dogodila tragedija nakon koje međunarodna zajednica pokušava učiniti ono što je realno. "Strategija demokratizacije" kao prvi cilj postavlja stvaranje politički neutralnog okruženja koje bi trebalo umekšati totalnu vlast triju nacionalnih stranaka na teritoriju temlje koja je ionako opterećena autoritarnom političkom historijom, kako doslovno stoji u dokumentu OESS. Jedini napredak k ostvarenju tog cilja do sada je, prema procjeni OESS, načinjen u Sarajevu prije svega zahvaljujući velikom broju medija koji izražavaju različita politička stajališta. Promatrači OESS za ljudska prava drže kako se ponešto na tom planu počelo dešavati i u Banja Luci, posebice u usporedbi tog grada s ozračjem koje vlada na Palama. Stanje u Mostaru, prema istom dokumentu, karakterizira političko okruženje koje se često nadopunjuje nasiljem a napori za obnovu dijaloga gotovo da i ne daju rezultate. U zapadnom Mostaru, procjenjuje OESS, "u vodećem HDZ-u široko su zastupljeni kriminalni elementi skloni nasilju". Drugi najvažniji cilj "Strategije" jest zaštita koja bi omogućila svima koji to žele glasovanje u tajnosti i bez ikakvog straha. Glasovanje u BiH trebalo bi biti organizirano na oko 4 tisuće glasačkih mjesta, za trećinu manje nego na izborima 1990. godine. Tijek glasovanja nadziralo bi 1.200 međunarodnih promatrača koji će na dan glasovanja svoj posao obavljati u okviru 600 pokretnih timova. "Takav stupanj kontrole nekih izbora od strane međunarodnih promatrača nezabilježen je u dosadašnjoj povijesti", kaže Robert Frowick. Osiguranje slobode medija i izražavanja treći je cilj "Strategije" pri čemu se sadašnje stanje u ovoj oblasti u cjelini opisuje mračnim tonovima a jedinu iznimnu predstavlja Sarajevo. Za najmoćnije medije koji su pod nadzorom vladajućih stranaka u dokumentu OESS se konstatira kako zapravo najčešće ne žele ili ne znaju razlikovati činjenice od optužbi, glasina i propagande a pripadnici manjinskih etničkih skupina najčešće se ne usuđuju slobodno javno govoriti. Do sada su osigurana 22 milijuna dolara za osnutak medija koji ne bi bili pod nadzorom vladajućih struktura pri čemu je najvažniji korak uspostava neovisne TV mreže kao i radio-postaje koja će pokrivati cijelu zemlju u predizbornom razdoblju za što će opremu osigurati švicarska Vlada. Za osiguranje slobode udruživanja i dalje najveću zapreku predstavlja faktička nemogućnost prelaska "etničkih crta razdvajanja" a oporba u nekim dijelovima zemlje, posebice u Mostaru, Bihaću i naravno u Republici Srpskoj strahuje da bi mogla postati žrtvama represije ukoliko se politički angažira. Unatoč svim naporima IFOR-a ni sloboda kretanja kao peti najvažniji cilj, još nije na potrebnoj razini. Misija OESS zatražila je da se sve registarske tablice kao i ostali dokumenti potrebni za automobile počnu uzajamno priznavati te da se prestane s nepotrebnim kontrolama vozila koja dolaze iz drugog entiteta. Najveće probleme i dalje stvaraju vlasti u srpskom entitetu no u dokumentu OESS ističe se kako ni u Federaciji nije puno bolje jer lokalne vlasti onemogućuju povratak i Bošnjaka i Hrvata. Misija OESS želi uvjeriti sve potencijalne glasače kako taj čin po njih neće imati nikakve opasne posljedice pri čemu se naročita pozoronost poklanja izbjeglicama. "Strategijom demokratizacije"predviđena je i točna procedura kontrole glasovanja kao i onemogućavanje osumnjičenih za ratne zločine da budu kandidati za bilo koju javnu funkciju. Komentirajući tvrdnju kako je posljednjim izjavama Warrena Cristophera misija OESS u BiH zapravo dovedena pred svršen čin, veleposlanik Frowick ističe kako su stajališta šefa američke diplomacije jedna stvar a odnos 53 zemlje članice OESS prema stanju u BiH sasvim druga. U "Strategiji" se nigdje izrijekom ne spominje što treba napraviti s ratnim zločincima osim da će im se onemogućiti da budu izabrani na neku dužnost a sam Frowick kaže kako se Karadžić i Mladić moraju i trebaju izručiti sudu u Den Haagu. To pitanje ostaje međutim neriješeno i nakon Ženeve a time ostaju i dvojbe koliko je realno očekivati promjenu stanja na terenu dok ova dvojica iz sjenke nastavljaju povlačiti sve konce. (Hina) rm do 031532 MET jun 96