ŽENEVA, 31. svibnja (Hina) - Na poticaj američkog državnog tajnika Warrena Christophera u Ženevi će se u nedjelju ponovno sastati predsjednici Hrvatske, BiH i Srbije kako bi uz sudjelovanje visokih predstavnika Kontaktne skupine
raspravili još uvijek otvorena pitanja provedbe Daytonskog sporazuma.
ŽENEVA, 31. svibnja (Hina) - Na poticaj američkog državnog tajnika
Warrena Christophera u Ženevi će se u nedjelju ponovno sastati
predsjednici Hrvatske, BiH i Srbije kako bi uz sudjelovanje visokih
predstavnika Kontaktne skupine raspravili još uvijek otvorena pitanja
provedbe Daytonskog sporazuma. #L#
Prema riječima glasnogovornika stalne američke misije pri UN u Ženevi
Larryja Taylora, razgovori će se održavati kao i dosad, prema potrebi
zajednički ili pojedinačno s predsjednicima dr. Franjom Tuđmanom,
Alijom Izetbegovićem i Slobodanom Miloševićem te državnim
izaslanstvima.
Predviđa se da će svi sudionici sastanka imati zajednički radni
ručak, a predvečer se očekuje da će s rezultatima razgovora biti
upoznati novinari.
Što se tema razgovora tiče, službeno se ne govori o pojedinostima
nego se koristi općenita najava koju je dao glasnogovornik State
Departmenta Nicholas Burns.
"Posebice smo zainteresirani da Srbija, Hrvatska i BiH sada ponovno
potvrde svoju opredjeljenost za provedbu Daytonske sporazume", rekao
je Burns.
O sudjelovanju hrvatskog izaslanstva na čelu s predsjednikom Tuđmanom
u ženevskim razgovorima u ovdašnjim se krugovima govori s prisjećanjem
na, kako to u današnjoj informaciji napominje i dopisnik agencije
France presse, "bitnu ulogu Hrvatske u postizanju Daytonskih
sporazuma".
Očito je da SAD, Britanija, Francuska, Njemačka pa i Rusija, i u
daljnjoj provedbi mirovnih sporazuma računaju na pozitivan doprinos
Hrvatske.
U diplomatskim se krugovima u Ženevi kao središnja tema nedjeljnih
razgovora spominje, napose kad je riječ o onome na što članice
Kontaktne skupine i državni tajnik Christopher žele ozbiljno
podsjetiti srbijanskog predsjednika Miloševića, da je u mirovnim
sporazumima o BiH potpisao obvezu suradnje s Međunarodnim sudom za
ratne zločine u Den Haagu.
Bitno je da se u sudnici nađu svi počinitelji ratnih zločina a prije
svih dvojica s vrha popisa - Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
"Nastavit ćemo pritisak na predsjednika Miloševića i dužnosnike
Republike Srpske da ispune preuzete obveze, uhite tu dvojicu i predaju
ih u ruke pravde", bio je nedvosmislen Burns.
Nema sumnje da izručenje začetnika svih srpskih zločina u BiH haškom
sudu ima dodatnu važnost sa stanovišta provedbe izbora u cijeloj BiH a
onda i trajnosti i održivosti mira.
Međunarodna zajednica mora ustrajati na zahtjevu da se s političke
pozornice za svagda uklone oni koji su najodgovorniji za rat i
strahote u BiH. Nedvojbeno je, naime, da njihov ostanak ne samo na
čelnim dužnostima nego i djelovanje iz sjene preko njihovih marioneta,
znači neuspjeh mirovnog procesa.
Za očekivati je da će Milošević pokušati naplatiti svoju
susretljivost u ovom i drugim pitanjima. Isklična cijena je već
objavljena tijekom nedavnog posjeta ruskog ministra vanjskih poslova
Evgenija Primakova Beogradu. Ona je, kako je tada rekao premijer
Radoje Kontić, "puna reintegracija" u tijela međunarodne zajednice.
No, s druge strane Beograd ne bi trebao podcijeniti odlučnost
svijeta, posebice SAD. Težinu međunarodnih sankcija u SRJ dobro pamte
i vjerojatno se ni uz rusku potporu ne žele kockati s njihovim
ponovnim aktiviranjem.
Nedjeljni će ženevski razgovori biti iskorišteni i za poticaj
rješavanju još nekih važnih pitanja. Od Izetbegovića će se sigurno
tražiti da bez daljnjeg odlaganja iz Bosne ukloni sve mudžahedine.
Prema američkim tvrdnjama tamo ih je još samo nekoliko desetaka.
Međutim, dok i zadnji strani plaćenik ili dragovoljac ne napusti BiH
"neće biti novca a pogotovo ne opreme i izobrazbe" za oružane snage
Federacije, što je američki veleposlanik u BiH John Menzies opetovano
dao znati i predsjedniku Izetbegoviću i svim dužnosnicima vlade u
Sarajevu.
Tijekom trojnih i bilateralnih razgovora u zgradi američke misije u
Ženevi nezaobilazno će biti i pitanje povratka izbjeglica i prognanika
te s tim povezano pitanje slobode kretanja na cijelom području BiH,
pri čemu o uspješnosti rješenja ovog problema u znatnoj mjeri ovisi i
politički rezultat predviđenih izbora. Mnogi strahuju da bi u
sadašnjoim uvjetima silom izmjenjene etničke slike BiH, izbori samo
legitimirali i formalno potvrdili rezultate etničkog čišćenja.
(Hina) fp sv
312208 MET may 96