DRUGI DAN RASPRAVE NA 2. SJEDNICI PREDSJEDNIČKOG VIJEĆA (I)

ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Otvarajući raspravu danas, drugog dana rada Druge sjednice Predsjedničkog vijeća, Zoran Jašić, veleposlanik Republike Hravatske pri Europskoj uniji, podsjetio je kako je prvi korak približavanja Europskoj Uniji sklapanja sporazuma o suradnji i trgovini nakog kojeg slijedi pridruženo članstvo, te konačno punopravno članstvo u toj integraciji. #L# Govoreći o, kako je rekao, Bildtovoj varijanti regionalnog pristupa, po kojoj bi Hrvatska, BiH i Srbija istodobno pristupili Vijeću Europe, kazao je da "EU pridržava pravo da svojim diskrecijskim odlukama postavi pitanje kako će ići dalje u jačanje integracije s pojedinim državama". "Stoga Hrvatsku, BiH i Srbiju, odnosno Jugoslaviju žele držati u užem krugu", rekao je Jašić. Upozorio je kako Hrvatska nije dovoljno naglasila kolike su joj ratne štete, pa je tako stvoren dojam da iz tih poteškoća može izaći sama. Hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Branko Salaj istaknuo je da suradnja Hrvatske s Međunarodnim sudom u Haagu zahtjeva izuzetnu ozbiljnost i dobre pripreme. Ponovio je ocjenu da su u "političke igre uključeni i (međunarodni) pravosudni organi". Stvaranje hrvatske države Salaj je ocijenio dovršenim i osiguranim u svim bitnim pitanjima, ali je upozorio da se i u "konkretnim prijedlozima EU-a pojavljuju razni integracijski prijedlozi". Uz povijesni pregled djelovanja Hrvatske u UN-u hrvatski veleposlanik pri UN-u Mario Nobilo ocijenio je da je Hrvatska danas u potpunosti uklopljena u međunarodni sustav. No, dodao je, potpuni i trajni uspjeh u zaštiti hrvatske države i naroda i dalje najviše ovisi o hrvatskoj kooperativnosti s međunarodnom zajednicom. S tim u vezi istaknuo je da će zbog procesa mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema, te uloge u stabilizaciji prilika u BiH i ovom dijelu Europe, međunarodna zajednica i dalje pozorno pratiti ostvarivanje "ljuskih i kolektivnih prava, slobode tiska i općeg procesa demokratizacije" u Hrvatskoj. Nobilo je izrazio uvjerenje da se današnjoj Hrvatskoj ne može nametnuti bilo kakva regionalna integracija te da proces odvajanja Hrvatske od Balkana i puna reintegracija u Zapadnu Europu ovisi o nama samima. Po njegovim riječima, hrvatsko savezništvo s SAD-om bit će važno i nakon stabiliziranja regije, ali će nakon povlaćenja američkih snaga iz IFOR-a i završetka predsjedničkih izbora američko zanimanje za ovaj dio svijeta slabiti. Stoga, zaključio je Nobilo, u hrvatskom je interesu oslanjanje na vlastitu regiju i tradicionalne partnere. Govoreći o hrvatskom gospodarstvu i gospodarskoj politici Đorđe Pribičević je istaknuo važnost sređivanja odnosa u regiji. Također je, među ostalim, ukazao na problem stvaranja zone slobodne trgovine s Mađarskom i Slovenijom, kao pretkoraka ulasku u Europsku Uniju. Hrvatski veleposlanik u Mađarskoj dr. Zdenko Škrabalo ukazao je na međusobnu povijesnu upućenost Hrvatske i Mađarske, te je u tom smislu kao praktične zadaće hrvatske diplomacije naveo stvaranje što boljih političkih odnosa s Mađarskom. Pritom je izdvojio stvaranje zajedničkog konzorcija za izgradnju autoceste i moderne željezničke pruge Budimpešta-Zagreb-Rijeka te osiguranje slobodne carinske zone za Mađarsku u Rijeci. Zaključujući svoju raspravu veleposlanik Škrabalo je kazao kako su potrebni zajednički napori u osiguranju manjinskih prava Hrvatima i Mađarima u Vojvodini. "Hrvatska kao europska zemlja mora nastojati biti zastupljena u okvirima europskog načina mišljenja i ponašanja i to će nas izravno približiti srednjoj Europi", kazao je predsjednik Hravatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) Vlado Gotovac. Izrazio je uvjerenje kako je Balkan u našoj zemlji "još uvijek snažno prisutan", a da njegovo napuštanje "pretpostavlja čvrsto povezivanje sa srednjom Europom". "Na unutarnjem planu nas očekuje pročišćenje i uklanjanje balkanskih elemenata", rekao je Gotovac. Predsjednik Sabora Vlatko Pavletić govorio je o odnosu unutarnje i vanjske politike. Istaknuo je da su pritisci na Hrvatsku stalni i snažni, a u posljednje vrijeme je to očito na primjeru reintegracije hrvatskoga Podunavlja, jer se pojavljuju "zahtjevi za autonomiju tamošnjih Srba. Moramo biti samostalni u rješavanju svojih problema", rekao je Pavletić. Naglasio je da "moramo biti kooperativni i spremni na duge pregovore, no razboriti i samosvjesni u okviru svojih interesa koje ne smijemo dovesti u pitanje". O međunarodnom političkom okruženju Hrvatske govorio je Franjo Gregurić. Kazavši da se "Europa pokazala anemičnom i sterilnom, što je dovelo do jačeg angažiranja SAD-a u rješavanju krize na ovim prostorima", istaknuo je kako Hrvatska mora voditi samostalnu i kreativnu politiku nudeći vlastite inicijative i rješenje. Čuvar državnog pečata Ivan Milas ocijenio je da su "pravila Vijeća Europe nalagala odricanje od bitnih ciljeva stvaranja hrvatske države, koja je u jednom trenutku postala objekt ucjene". Dodao je da "nema dvojbe da će Hrvatska biti primljena u Vijeće Europe budući je sastavni dio svjetske zajednice i svih njezinih bitnih organizacija". Darko Bekić, hrvatski veleposlanik pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), podsjetio je da se OESS temelji na uvjerenju da su ljudska i manjinska prava, poštivanje granica, razvoj demokratskih institucija, sloboda tiska, nadzor i smanjenje naoružanja, osnovne pretpostavke produbljivanja regionalne i globalne sigurnosti. "Iskustva Hrvatske, kao punopravne članice zajednice demokratskih zemalja okupljenih u OESS-u, nisu razočaravajuća jer smo u njegovu okviru ipak naišli na razumjevanje i respekt za odlučnu i konstruktivnu hrvatsku politiku i postignuća u izgradnji države, vojske i demokratskih institucija, te na taj način izborili poziciju neizbježnog sudionika i ravnopravnog partnera", rekao je Bekić. Voditelj Ureda Vlade Republike Hrvatske u Beogradu dr. Zvonimir Marković naglasio je kako Beograd danas respektira Zagreb. "Kada nismo imali snage upotrijebili smo mudrost, a danas kada je imamo nećemo se poslužiti njome osim u slućaju kada nemamo drugog izlaza. Hrvatska će se poslužiti mudrošću i snagom stvorenom tijekom proteklog vremena", rekao je veleposlanik Marković. Hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini Darinko Bago u svom izlaganju kazao je kako su događaji u BiH od strateškog značaja za Hrvatsku, te da je stoga prirodno da ona ima aktivnu ulogu koja je potvrđena potpisivanjem Daytonskog sporazuma. Izbori u BiH bit će potvrda sveg onog što je dogovoreno u Daytonu, kazao je Bago te je ukazao na pokušaje blokiranja daytonskog procesa odgađanjem izbora. "Bit Daytona su izbori u BiH. Često se zaboravlja da nema 'daytonske' BiH bez izbora planiranih u mjesecu rujnu", rekao je veleposlanik Bago i dodao da je "zadaća Hrvatske kao supotpisnice sporazuma" pritisak da se "ti izbori provedu". (nastavlja se) (Hina) dm sp 261454 MET may 96