RASPRAVA NA 2. SJEDNICI PREDSJEDNIČKOG VIJEĆA (I)

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Druga sjednica Predsjedničkog vijeća u proširenom sastavu završila je večeras nešto poslije 19 sati prvi dan rada. #L# Otvarajući raspravu dr. Žarko Domljan, potpredsjednik Sabora, osvrnuo se na odluku Ministarskog vijeća Vijeća Europe o odgodi prijema Hrvatske u tu instituciju istaknuvši kako je ona odustala od svojih načela i principijelnosti te kako se pokazalo da je Vijeće Europe instrument politike i ima dvostruke standarde; jedne kad je u pitanju Rusija, a druge u slučaju Hrvatske. Domljan je napomenuo da se priprema rezolucija za tzv. mini sjednicu Parlamentarne skupštine krajem svibnja u Solunu koja sadrži neke dodatne optužbe i zahtjeve Hrvatskoj, koji se tiču slobode medija, povratka Srba i lokalne samouprave. Svoje izlaganje Domljan je završio tvrdnjom da se razlozi odgode prijema Hrvatske u Vijeće Europe nalaze izvan nje same. Janko Vraniczany Dobrinović, veleposlanik u Belgiji, govoreći o aktualnoj situaciji kazao je kako se nakon ratnih sukoba nalazimo u zamršenom i značajnom periodu koji traži oprezne i odmjerene poteze u strategiji diplomatskog djelovanja. Poručio je kako je potrebno izvući pouke iz samoobrane u posljednjih pet godina te da ne bismo trebali biti servilni molitelji, više europejci nego što je to korisno u fazi jačanja unutarnjeg ustrojenja i stabilizacije. Vraniczany se založio za djelovanje na uspostavi dobrih gospodarskih odnosa kroz ugovore s EU, raznim stupnjevima carinskih olakšica, širenja tržišta i trgovinske razmjene. S druge strane, nastavio je, na nama je da odredimo s kojim skupom zemalja želimo surađivati i ne moramo biti integrirani u neku jugoistočnoeuropsku uniju ako nam to ne odgovara. Govoreći o NATO-u dr. Miomir Žužul, veleposalnik u SAD, ustvrdio je kako je to prvenstveno politička organizacija iako se manifestira kao vojni savez. On je dodao da će NATO imati bitnu ulogu i u europskim integracijama i da je stoga potrebno definirati buduće odnose s tom organizacijom. Partnerstvo za mir, po Žužulovim riječima, predstavlja čitav niz specifičnih odnosa između novih država i NATO-a. On je ustvrdio kako nema nikakve sumnje da će Hrvatska postati članica programa Partnerstvo za mir i da je u tome podržavaju SAD i većina europskih država. Žužul je iznio tezu da se kroz pregovore s NATO-om Hrvatska može brže približiti integriranju u Europu i zapadni svijet. Potpredsjednik Sabora Stjepan Radić (HSS) istaknuo je da kada je riječ o prijemu Hrvatske u Vijeće Europe ne treba ići ispod nacionalnog dostojanstva i ponosa kao što su pitanja Prevlake i istočne Slavonije. No, rekao je, nacionalni ponos i dostojanstvo svakako nisu slučajevi četiriju načelnika, Feral Tribunea, Panorame i slučaj Čičak. Moramo poduzeti korake koji će nas uvesti u ravnopravnu zajednicu kulturnih, civiliziranih, politički, pravno svjesnih naroda s uređenom državom da bi postigli svoja prava, kazao je među ostalim Stjepan Radić. Komunikacija s međunarodnim okruženjem mora ići dvosmjerno uz međusobno uvažavanje i toleranciju, kazao je Andro Ozretić (Hrvatska konzervativna stranka) govoreći o uključenju Hrvatske u Europu. Ozretić je naglasio kako nas sveukupna hrvatska povijest, a posebice žrtve domovinskog rata obvezuju da naš put prema europskim institucijama bude dostojanstven, a ne udvornički i da ćemo se znati oduprijeti svim pokušajima negiranja državnog suvereniteta i nacionalnog identiteta. Važno je odoljeti pokušajima obnove jugotvorevina, ali isto tako ne postati bilo čijom političkom, gospodarskom ili kulturnom kolonijom, ili protektoratom nekih međunarodnih institucija, rekao je Ozretić. Veleposlanik u Italiji Davorin Rudolf govorio je o ideji stvaranja pojasa neutralnih zemalja - Švicarske, Austrije, Slovenije i Hrvatske. On je ustvrdio da univerzalan sustav kolektivne sigurnosti Ujedinjenih naroda nije funkcionalan jer zadržava status quo. Također je izrazio uvjerenje da su za odgodu prijema Hrvatske u VE jednim dijelom uzrok i dobri odnosi SAD i Hrvatske zbog rivalstva SAD i Europe. SAD Hrvatsku smatra čimbenikom stabilnosti na području južne Europe, rekao je Rudolf. O odnosima Hrvatske i Njemačke govorio je veleposlanik u Njemačkoj dr. Ivan Ilić. On je istaknuo kako je njemački ključni politički interes postići što stabilnije političke prilike na ovim prostorima kako se ne bi ugrožavao razvitak Europske unije. Hrvatska zauzima značajno mjesto u Europi i idealan je partner da pomogne uvesti Balkan u 21. stoljeće i Europu. Hrvatska nakon šest godina kao regionalna sila želi ostvariti ulazak u europske institucije, dok istodobno njemački partneri u EU vrše pritisak na Njemačku kako bi ona utjecala na Hrvatsku i pritom joj postavlja nemoguće zahtjeve. Hrvatska je pokazala da znade rješavati složene političke probleme, naglasio je dr. Ilić dodavši kako Njemačka nastoji uspostaviti dobre odnose sa svim zemljama naše regije. (Hina - nastavlja se) dm mć 252047 MET may 96