ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša govoreći na današnjoj sjednici Predsjedničkog vijeća o temi "Hrvatska u europskim i svjetskim integracijama", ocijenio je, kako je s jedne strane na djelu
tendencija da se između članica gospodarskih integracija dokidaju barijere koje su smetnja njihovom povezivanju, dok se s druge strane otežava pristup nečlanicama.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko
Mateša govoreći na današnjoj sjednici Predsjedničkog vijeća o temi
"Hrvatska u europskim i svjetskim integracijama", ocijenio je, kako je
s jedne strane na djelu tendencija da se između članica gospodarskih
integracija dokidaju barijere koje su smetnja njihovom povezivanju,
dok se s druge strane otežava pristup nečlanicama. #L#
Premijer je naglasio da Hrvatska mora imati jasan dinamički plan
prema Europskoj uniji, od budućeg ugovora o suradnji i trgovini, do
punopravnog članstva u EU. "Imamo velike mogućnosti u interakciji svih
silnica hrvatske politike i trebamo formirati smislenu strategiju
odnosa s inozemstvom, te utvrditi hrvatske interese", naglasio je
premijer. Govoreći o dosada učinjenom naveo je da Hrvatska ima
izgrađenu potrebnu infrastrukturu - diplomatska, konzularna i druga
predstavništva, te da su uspostavljeni i razni oblici ugovornih
odnosa, primjerice, ukidanje viza, gospodarski bilateralni ugovori
itd.
Kao najznačajnijeg partnera u tgovinskoj razmjeni izdvojio je
Europsku uniju s kojom se ostvaruje 50 posto ukupnog hrvatskog izvoza,
dok se iz nje uvozi 63 posto, a unatoč tomu, naglasio je, EU nije
učinila gotovo ništa kako bi pomogla približavanju Hrvatske toj
integraciji.
Odnos Hrvatske sa Međunarodnim monetarnim fondom premijer Mateša
ocijenio je dobrim i korektnim, pojasnivši da je utemeljen na starom
aranžmanu iz 1994. kao potpora hrvatskom stabilizacijskom programu, te
da su u tijeku pregovori kojima je cilj sklapanje 'labavijeg'
trogodišnjeg aranžmana.
Osvrnuo se i na uspješne pregovore i zaključene sporazume o
regulaciji odnosa s Pariškim i Londonskim klubom. Premijer je naglasio
da je i suradnja Hrvatske sa Svjetskom bankom vrlo dobra. Naveo je da
Svjetska banka daje potporu reformi hrvatskog bankarskog i mirovinskom
sustava, te razvoju poljoprivrede za što je predvidjela 800 milijuna
dolara zajma. Govoreći o odnosu s Europskom bankom za obnovu i razvoj
istaknuo je kako je u trendu smanjenje zaduženja države, a povećavanje
zaduživanja gospodarskih subjekata shodno njihovim interesima. EBRD je
predvidjela 300 milijuna dolara za poticaj privatnom sektoru, a može
imati i važnu ulogu u sanaciji bankarskog sustava kroz suvlasništvo,
te na taj način pridonijeti zdravom poslovanju hrvatskih banaka.
Hrvatska sa CEFTA-om (u kojoj su članice Češka, Slovačka, Slovenija,
Mađarska i Poljska) ima izbalansiranu suradnju u trgovinskoj razmjeni,
što je itekako važno za hrvatsko gospodarstvo.
Na tržištima Kanade, SAD i Meksika, odnosno na tržištu gospodarske
integracije NAFTA, zastupljenost Hrvatske je slaba, kazao je Mateša,
dodavši da treba raditi na povećanju hrvatskog udjela na tim
tržištima. Nadalje je ocijenio, da odlični politički odnosi Republike
Hrvatske i SAD nisu praćeni odgovarajućom trgovinskom razmjenom i
stoga kao prioritet istaknuo jačanje gospodarske suradnje dviju
država.
U svom izlaganju premijer Zlatko Mateša osvrnuo se i na trgovinsku
razmjenu Hrvatske s BiH, rekavši da je hrvatski interes nazočnost na
tržištu BiH, te postojanje mini carinske unije.
Također se zauzeo za disperziju gospodarske suradnje, a ne vezivanje
za samo jednu gospodarsku integraciju. Kratkoročno, uključivanje svake
države u gospodarske integracije negativno se odražava na njezino
gospodarstvo, rekao je Mateša, istaknuvši kako pritom valja prepoznati
srednjoročne i dugoročne pozitivne učinke.
(Hina) dm ds
251652 MET may 96