KOMIŽA, 10. svibnja (Hina) - Vijeće za otoke Ministarstva razvitka i obnove RH održalo je večeras u Komiži na Visu sjednicu u čijem radu je sudjelovao hrvatski premijer Zlatko Mateša sa suradnicima. Dolaskom premijera i članova Vlade
na tu sjednicu željelo se pokazati, rekao je predsjedatelj sjednice potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić, kakvu važnost hrvatska država pridaje svojim biserima - jadranskim otocima.
KOMIŽA, 10. svibnja (Hina) - Vijeće za otoke Ministarstva razvitka i
obnove RH održalo je večeras u Komiži na Visu sjednicu u čijem radu je
sudjelovao hrvatski premijer Zlatko Mateša sa suradnicima. Dolaskom
premijera i članova Vlade na tu sjednicu željelo se pokazati, rekao je
predsjedatelj sjednice potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i
obnove dr. Jure Radić, kakvu važnost hrvatska država pridaje svojim
biserima - jadranskim otocima. #L#
Glavna tema proširene sjednice Vijeća za otoke bila je završna
rasprava o priređenom dokumentu "Nacionalni program razvitka otoka",
čija je izrada pri kraju i koji će Vlada u lipnju ponuditi Saboru na
raspravu.
Dr. Radić je istaknuo da je riječ o strateškom državnom dokumentu
za razvoj otoka. "S ponosom kažemo da je Hrvatska zemlja s tisuću
otoka, imamo ih točno 1185. To su silne vrijednosti, skrivene i dosad
slabo iskorištene i poznate. Da bi od naših prekrasnih otoka dobili, u
njih moramo ulagati. Predugo su oni ostavljeni, s njih se iseljavalo,
posebno u dvije Jugoslavije, 70 godina na otocima ništa nije
napravljeno, a obuhvaćaju 3.300 četvornih kilometara hrvatskog kopna.
Podaci o stanovništvu pokazuju nebrigu prema otocima tako da sada na
hrvatskim otocima živi ukupno 110 tisuća stanovnika, a nijedno otočno
naselje nema više od 5 tisuća stanovnika", rekao je dr. Radić.
Po njemu na otocima je temeljni problem sve manji broj stanovnika,
nema mladih, nema stručnjaka, infrastruktura osobito vodoopskrba u
alarmantnom je stanju, međusobne veze i veze s kopnom su iznimno loše,
zapušteno je gospodarstvo i socijalna infrastruktura - školstvo i
zdravstvo.
"U nacionalnom programu, o kojem će se donijeti i zakon kada prođe
saborsku proceduru, skup je planova, zapravo poticaja za ostanak i
naseljavanje. Svi otoci neće imati jednake prioritete jer je na njima
i različita situacija, bit će svrstani u tri skupine. No, temeljni je cilj
nacionalnog programa stvoriti uvjete za ostanak, održanje i
povratak na otoke. Raspisivat ćemo natječaje za dodjelu stanova i
objekata onima kadrovima koji su otocima potrebni, i oni će im ostati
u trajnom vlasništvu, donijet ćemo porezne i carinske olakšice za
poduzetnike na otocima, čime ćemo privući ulagače. Moramo stvoriti
uvjete za ostanak mladeži, a uz to ide i program izgradnje
infrastrukture uz preciznu dinamiku koju tim programom utvrđujemo",
istaknuo je dr. Radić.
On je također kazao da je u prošloj godini u razvoj otoka uloženo oko
15 milijuna kuna, a ove se godine u 51 projekt ulaže 35 milijuna kuna,
najviše u obnovu luka i otočnih cesta. Nacionalni program je dugoročni
plan niza postupnih mjera, on predstavlja jasnu usmjerenost i pokazuje
trajnu brigu države za otoke, rekao je dr. Radić.
Premijer Mateša, obraćajući se članovima Vijeća za otoke,
predstavnicima Županije splitsko-dalmatinske i otoka Visa, istaknuo
je važnost rada Vijeća za otoke i zauzeo se za otvoreno tržišno
gospodarstvo na otocima uz državnu skrb za neka otočka područja. Uz
ratom i agresijom opustošena hrvatska područja, rekao je premijer
Mateša, Vlada je uzela pod svoju skrb i otoke. No, na otocima nema
razvoja, ocijenio je Mateša, bez kvalitetnog života stanovnika. To
podrazumijeva poduzimanje niza mjera koje će stvoriti uvjete za bitno
bolji život na hrvatskim otocima. Vlada će se zauzeti da taj program
na sjednici Sabora prođe i da se donese zakon o otocima, rekao je, uz
ostalo, premijer Mateša.
U raspravi o hrvatskim otocima sudjelovali su i ministar pomorstva,
prometa i veza mr. Željko Lužavec, ministar uprave Davorin Mlakar,
pomoćnik ministra turizma Velimir Šimičić, članovi Vijeća za otoke,
splitsko-dalmatinski župan Kruno Peronja i stožerni admiral Sveto
Letica.
(Hina) em dd
102239 MET may 96