ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - U posljednjih mjesec i pol, odnosno dva mjeseca, u Hrvatskoj je, kada je u pitanju svinjska kuga, ali i ostale zarazne bolesti stanje stabilno i zadovoljavajuće, kazao je, osvrćući se na nedavne vijesti o
pojavi svinjske kuge i privremeno zatvaranje pojedinih stočnih sajmova, republički veterinarski inspektor Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva mr. Mate Brstilo. Upitan za eventualne novosti oko "kravljeg ludila", mr. Brstilo je izjavio da se odgovorno može ustvrditi da te bolesti u Hrvatskoj nema, te da se stanje redovito prati.
ZAGREB, 16. svibnja (Hina) - U posljednjih mjesec i pol, odnosno dva
mjeseca, u Hrvatskoj je, kada je u pitanju svinjska kuga, ali i ostale
zarazne bolesti stanje stabilno i zadovoljavajuće, kazao je, osvrćući
se na nedavne vijesti o pojavi svinjske kuge i privremeno zatvaranje
pojedinih stočnih sajmova, republički veterinarski inspektor Uprave za
veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva mr. Mate Brstilo.
Upitan za eventualne novosti oko "kravljeg ludila", mr. Brstilo je
izjavio da se odgovorno može ustvrditi da te bolesti u Hrvatskoj nema,
te da se stanje redovito prati. #L#
Protekle je godine bilo dosta problema sa svinjskom kugom, počevši od
srpnja kada su u istočnoj Slavoniji, na granici s okupiranim dijelom
Hrvatske, zabilježeni prvi slučajevi. Širenju bolesti, naglasio je,
pridonijelo je nekontrolirano prevoženje svinja i njihov loš imunitet,
budući da ih znatan broj nije bio cijepljen. Glavni je razlog
necijepljenja loše imovinsko stanje seljaka, kojima zakonska obveza o
cijepljenju svinja najmanje dva puta na godinu predstavlja znatno
materijalno opterećenje.
Od veljače do zaključno sredine ožujka ove godine slučajevi svinjske
kuge zabilježeni su u Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, te
Zagrebačkoj županiji, odnosno na području bivše općine Vrbovec, ali
zahvaljujući poduzetim mjerama, nepopularnoj zabrani prevoženja
svinja, te zabrani održavanja sajmova, bolest je zaustavljena, kazao
je republički veterinarski inspektor. Ukupno gledajući u prošloj i
prva tri mjeseca ove godine, svinjska kuga pojavila se u osam
županija, odnosno u 141 žarištu. Da bi se širenje bolesti zaustavilo,
eutanizirano je i neškodljivo uklonjeno oko 2900 svinja.
Upitan može li se Hrvatskoj, u slučaju svinjske kuge, ponoviti
"epizoda" slična onoj sa slinakvom i šapom od prije nekoliko godina,
te kakva je situacija sa zaraznim bolestima u ostalim državama, mr.
Brstilo je ponovio da je "epizoda" sa slinavkom i šapom Hrvatskoj bila
podmetnuta i da te bolesti, a to se, dodao je, kasnije i pokazalo,
nismo ni imali. Istaknuo je nadalje da se pojava svih bolesti, osobito
onih s A-liste Međunarodnog kodeksa o zdravlju životinja (najopasnijih
bolesti), neprestano prate i da ih je Hrvatska kao članica osobito sa
A-liste dužna prijaviti. Hrvatska ne skriva zarazne bolesti, u našem je
interesu svaku bolest prijaviti, kazao je mr. Brstilo.
Stanje zaraznih bolesti u Europi, u posljednjih nekoliko godina je
nepovoljno, a to se odnosi i na svinjsku kugu, kazao je mr. Brstilo,
dodajući da Hrvatska, izuzev povremeno svinjske kuge, nije imala
problema s bolestima s A-liste. To se, primijetio je, ne može reći za
velik broj europskih zemalja, znatno bogatijih od Hrvatske, u kojima
se gotovo konstantno bilježe opasne bolesti poput slinavke i šapa,
tzv. "kravljeg ludila", i drugih. U Italiji npr. gotovo nema godine
kada se ne pojavi nekoliko opasnih bolesti s A-liste.
Govoreći o stanju ostalih zaraznih bolesti, mr. Brstilo je upozorio
da je borba protiv bjesnoće trajan problem, kao što je to slučaj u
cijelom svijetu. Navodeći mjere koje Hrvatska poduzima u sprečavanju
njezina širenja, kazao je da je prijeko potreban oprez i pridržavanje
određenih mjera, među njima i cijepljenja.
Zamoljen da kaže eventualne novosti oko pojave tzv. "kravljeg
ludila", mr. Brstilo je naglasio kako je riječ o bolesti koju trebaju
respektirati sve stručne službe, pa i šira javnost, iako znanstveno
još nije dokazana veza između pojave te bolesti kod goveda i čovjeka.
Podsjetivši da je bolest, osim u Velikoj Britaniji, zabilježena i u
više europskih zemlja, izjavio je da se odgovorno može ustvrditi da te
bolesti u Hrvatskoj nema, te da se stanje redovito prati. Hrvatska tu
bolest prati zadnjih osam do deset godina i poduzeto je sve kako bi se
spriječilo, da se iz područja u kojima se bolest pojavila, a osobito
iz Velike Britanije, uveze u Hrvatsku nešto što bi tu bolest moglo kod
nas prenijeti, bilo žive životinje, meso ili prerađevine, rekao je,
među ostalim, mr. Brstilo.
(Hina) bm dd
161043 MET may 96