ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - Uprava za veterinarstvo objavilo je danas priopćenje za javnost poradi objektivnog upoznavanja pučanstva u svezi pojave bolesti tzv. 'kravljeg ludila' u Velikoj
Britaniji i nekim zemljama zapadne Europe, te o poduzetim mjerama.
ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva -
Uprava za veterinarstvo objavilo je danas priopćenje za javnost poradi
objektivnog upoznavanja pučanstva u svezi pojave bolesti tzv.
'kravljeg ludila' u Velikoj Britaniji i nekim zemljama zapadne Europe,
te o poduzetim mjerama. #L#
U priopćenju za javnost Uprave za veterinarstvo RH se navodi:
"Masovna pojava bolesti goveđe spongiformne encefalopatije (BSE) tzv.
'kravljeg ludila' u Velikoj Britaniji i u nekim zemljama zapadne
Europe izazvalo je paniku u čitavoj Europskoj uniji pa i šire.
Brojna izvješća i članci kojima se u posljednjih mjesec dana putem
sredstava javnoga priopćavanja naprosto 'bombardira' svekolika domaća
javnost opravdano su unijeli paniku među pučanstvo, osobito tvrdnjama
i 'spoznajama' da se ova bolest prenosi i na čovjeka.
Usprkos činjenici da je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva -
Uprava za veterinarstvo odmah putem sredstava javnoga priopćavanja
odgovorno i iscrpno izvjestila našu javnost o stanju ove bolesti u
Europi i poduzetim mjerama u cilju sprečavanja njenog unosa u našu
državu, poradi iscrpnog i objektivnog upoznavanja pučanstva, smatramo
potrebitim još jednom i putem ovog kratkog priopćenja iznijeti
najosnovnije podatke u svezi ove bolesti i poduzetim mjerama.
Što se dosada zna o samoj bolesti?
'Kravlje ludilo' poznato pod kraticom BSE. Bolest je ustanovljena
kod goveda u Velikoj Britaniji 1985. godine da bi vrlo brzo poprimila
razmjere velike epidemije među govedima. Do sada je, prema izvješćima
Ministarstva poljoprivrede Velike Britanije od ove bolesti oboljelo
preko 160.000 pretežito mliječnih goveda uz tjedni prirast od 750
novih slučajeva.
Bolest se osim u Velikoj Britaniji pojavila i u nekim zemljama
Europe i svijeta pa tako primjerice prema podacima Međunarodnog ureda
za zarazne bolesti (Office International des Epizooties - O.I.E.) od
29. ožujka 1996. godine u Švicarskoj su registrirana 204 slučaja
oboljenja goveda, Portugalu 34, Francuskoj 16, Njemačkoj 4, Kanadi i
Danskoj po jedan slučaj, Foklandskim otocima jedan slučaj i Omanu dva
slučaja oboljenja goveda.
Koje su spoznaje o prirodi same bolesti kod goveda?
Goveđa spongiformna encefalopatija spada u skupinu rijetkih i još
nedovoljno istraženih bolesti nazvanih prenosive spongiformne
encefalopatije u koju skupinu još spadaju Scrapie (svrbljivac) kod
ovaca, 'bolest kroničnog mršavljenja' pojedinih divljih preživača te
Creutzfeldt - Jakobova bolest (CJD) i Kuru bolest kod ljudi.
Prema dosadašnjim istraživanjima pretpostavlja se da su uzročnici ove
skupine bolesti prioni ili nekonvencionalni (neuobičajeni) infektivni
agensi proteinskog karaktera.
Bolest zahvaća prvenstveno moždano tkivo u obliku degenerativnih
promjena iz čega slijede i tipični klinički znakovi (neurološki)
bolesti. Inkubacija kod goveda je od 2-8 godina.
Smatra se da su se goveda zarazila ishranom krmnim smjesama koje su
sadržavale mesno-koštano brašno dobiveno od ovaca zaraženih Scrapiem.
Naime, mnoga goveda a osobito mliječna u Velikoj Britaniji bila su
početkom osamdesetih godina ovog stoljeća hranjena mesno-koštanim
brašnom od uginulih i ubijenih ovaca koje su bolovale od Scrapie, a da
prethodno u procesu tehnološke obrade nisu primjenjivane odgovarajuće
temperature.
Zabrinutost javnosti da se bolest može prenijeti i na čovjeka dosada
nije znanstveno potvrđena.
Koje mjere su poduzete do sada u suzbijanju ove bolesti?
Odmah nakon prvih saznanja o pojavi ove bolesti u Velikoj Britaniji,
njihova je veterinarska uprava zabranila uporabu mesno-koštanog
brašna za prehranu goveda. Također se pristupilo eutanaziji i
neškodljivom uklanjanju oboljelih i na bolest sumnjivih životinja.
S obzirom na činjenicu da je već tada utvrđeno da se uzročnik
prvenstveno nalazi u moždanom tkivu životinja zabranjena je za
prehranu ljudi uporaba mozga i dijelova kičmene moždine, a zbog mjera
predostrožnosti i svih iznutrica (jetra, slezena, žlijezde i sl.).
Zemlje Europske unije svojim odlukama iz 1989. i 1990. zabranile su
uvoz živih goveda i njihovog podmlatka iz zaraženih područja, a
dozvolile su samo uvoz iskoštenog mesa, jer dotadašnjim spoznajama
nije potvrđen prijenos bolesti konzumiranjem mesa.
Neposredno po prvim službenim informacijama o pojavi ove bolesti u
Velikoj Britaniji Uprava za veterinarstvo Republike Hrvatske poduzela
je slijedeće mjere:
1. Zabranu uvoza živih goveda, ovaca i njihovog podmlatka i proizvoda
od navedenih životinja u Republiku Hrvatsku počev od 1988. godine;
2. Obavješćivanje veterinarske službe u smislu pojačane pozornosti
glede moguće pojave ove bolesti u našoj državi;
3. Redovito praćenje ove bolesti u svijetu posebice Europi;
4. Pooštrenu kontrolu državne granice putem granične veterinarske
inspekcije s posebnim naglaskom na mogući uvoz putem raznih donacija,
humanitarne pomoći, snaga UN i IFOR-a.
Dosadašnjim redovitim praćenjem zdravstvenog stanja goveda i ovaca u
Republici Hrvatskoj, primjerenom laboratorijskom dijagnostikom sa
sigurnošću tvrdimo da u Hrvatskoj nema ni jednog slučaja ove bolesti
među životinjama.
Zbog naprijed navedenih mjera koje će se i dalje usavršavati u
skladu sa znanstvenim spoznajama procjenjujemo da je rizik od pojave
ove bolesti u životinja u Republici Hrvatskoj sveden na minimum", kaže
se u priopćenju Uprave za veterinarstvo RH.
(Hina) pp ds
171739 MET apr 96