ŽUPANIJSKI DOM SABORA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI I OPROSTU

ZAGREB, 8. svibnja (Hina) - Županijski dom hrvatskoga Sabora u nastavku 35. sjednice većinom je glasova podržao Konačni prijedlog zakona o područjima posebne državne skrbi, te po hitnom postupku upućeni Prijedlog zakona o oprostu počiniteljima kaznenih djela s područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Za taj prijedlog, nakon kraće rasprave izjasnila su se 22 zastupnika, a sedam ih je bilo protiv. #L# Zakonski prijedlog o oprostu počiniteljima kaznenih djela s područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, predložen je radi ubrzanja demilitarizacije navedenih područja, povratka prognanih i olakšanja postupka mirne reintegracije tih područja pod potpuni suverenitet RH, navedeno je u njegovu obrazloženju. Prema predloženom zakonu daje se oprost od kaznenog progona i postupaka za počinitelje kaznenih djela počinjenih tijekom oružanih sukoba i rata protiv Republike Hrvatske u svezi s tim sukobima odnosno ratom, a koji imaju prebivalište odnosno boravište na privremeno okupiranim područjima istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Oprost od kaznenog progona i postupka odnosi se na djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. godine do početka postupka demilitarizacije navedenih područja prema odluci privremenog upravitelja Prijelazne uprave UN. Od oprosta za kaznena djela izuzeti su počinitelji kaznenih djala na čiji je progon Hrvatska obvezna prema odredbama međunarodnog prava, te počinitelji najtežih kaznenih djela protiv Republike Hrvatske. S predloženim zakonom ne bi trebalo žuriti, zašto dati oprost prije nego se naprave neki konkretni potezi, bilo je mišljenje Žarka Katića (HSLS), koji je naglasio da bi trebalo nabrojati kaznena djela za koje se oprost daje. Na, po njegovoj ocjeni, nepotrebnu žurbu sa, "za naš narod osjetljivim zakon" ukazao je i dr. Željko Štanfel (HSLS) podsjećajući da Srbi još uvijek ne dozvoljavaju pristup masovnoj grobnici na Ovčari. Stjepan Čamagajevac (HND) ukazao je na postupke koje Hrvatska nije, a trebala je kapitalizirati, te kazao kako drži da "smo ovdje prisiljeni davati oprost". Više zastupnika, među njima i dr. Hrvoje Šošić (IZ) i akademik Stjepan Babić (HDZ) upozorili su na neprimjeren naziv zakona, te predložili da se za spomenuta područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema koristi naziv hrvatsko Podunavlje. Obrazlažući zakonski prijedlog o područjima posebne državne skrbi, potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić je kazao da su područja od posebne državne skrbi svrstana u dvije skupine, s tim da prvu čine područja do 15 kilometara od državne granice. Hrvatsko Podunavlje u cijelosti je područje posebne državne skrbi, a Vlada će, sukladno situaciji, pojedine dijelove tog područja svrstavati u određene skupine. Uz povratak prognanika i građana Hrvatske koji se žele naseliti na ta područja, kazao je dr. Radić, predviđa se i dobrovoljno naseljavanja Hrvata prognanih iz Srbije i područja u BiH pod vlašću bosanskih Srba te Hrvata iz iseljeništva. Zakonom, kojemu je cilj ravnomjerniji razvitak države, predviđen je niz poticajnih mjera, poput poreznih i carinskih olakšica i povlastica. Predviđeno je da će se najmanje jednom godišnje objavljivati natječaji za popunu radnih mjesta, a moguće je da Vlada, ukoliko se na natječaj ne jave kandidati, zatraži od onih na najbližem zavodu za zapošljavanje da se na tim područjima zaposle. Na amndmane zastupnika HDZ-a Ante Joze Ramića i Tomislava Merčepa, da se u područja uključi i Slunj, dr. Radić je odgovorio da Vlada može prihvatiti samo ideju da neka naselja iz tog područja uđu u skupinu područja od posebnog interesa, nakon čega se većina nazočnih zastupnika izjasnila protiv predloženih amandmana. (Hina) bm/db ds 081914 MET may 96