HRVATSKA VLADA O MIRNOJ REINTEGRACIJI (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 6. svibnja (Hina) - Sjednica hrvatske Vlade, kojoj je bio nazočan i upravitelj Prijelazne uprave UNTAES-a general Jacques Klein sa suradnicima, u cijelosti je bila posvećena mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Vlada je utvrdila i prijelaznom upravitelju predala tri dokumenta - Izvješće o procesu mirne reintegracije, Vremenski okvir mirne reintegracije te programe ministarstava, državnih upravnih organizacija i ureda Vlade u tom procesu. Saboru je Vlada po hitnom postupku uputila Konačni prijedlog zakona o oprostu počiniteljima kaznenih djela s područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. #L# Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša pozdravljajući generala Kleina i sve nazočne na početku današnje tematske sjednice Vlade kazao je da i ona pokazuje značaj koji Vlada pridaje mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. Podnoseći Izvješće o procesu mirne reintegracije, potpredsjednik Vlade dr. Ivica Kostović kazao je da je to glavni strateški cilj Vlade u 1996. godini. Ocijenio je kako se taj proces odvija po rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a, ali sporije nego je to hrvatska javnost očekivala. Izvješćujući o radu Koordinacije za mirnu reintegraciju istaknuo je da je ona predložila vremenski okvir mirne reintegracije. Najavljujući konkretne događaje, kao što je otvaranje željezničke pruge, potpredsjednik je izvijestio da je razminiravanje pruge već otpočelo. Podsjetio je i na uspješno zatvaranje naftnog crpilišta u Đeletovcima, što je temeljni preduvjet za otvaranje Jadranskog naftovoda. Unatoč pozitivnim koracima, potpredsjednik Kostović još je jednom naglasio da se integracija odvija sporo, odnosno da je uočen 'prazni hod', a kao problem naveo je da predstavnici lokalnih Srba stalno mijenjaju pregovarače. Zadovoljan korisnom suradnjom Prijelazne uprave i hrvatske Vlade u razdoblju od donošenja rezolucije (15. siječnja) do danas, general Klein je podsjetio na sve aktivnosti Prijelazne uprave, kao što je pitanje razmještanja postrojbi koje će se okončati do 15. svibnja, kada će formalno otpočeti i demilitarizacija. Ona je, kazao je, već u tijeku budući da je veliki dio teškog naoružanja već uklonjen. Značajnim je ocijenio zajedničko školovanje redarstvenika u Budimpešti, susrete razdvojenih obitelji, a i postignutu suglasnost oko uspostave poštanskog prometa. Iscrpno je naveo planove za financijsku pomoć obnovi hrvatskog Podunavlja (Vijeće Europe dodijelilo je 40 milijuna, američka agencija za međunarodni razvoj 9,7 milijuna, te norveška vlada 5 milijuna američkih dolara) te o namjerama američke Vlade da financira obnovu i izgradnju riječne luke u Vukovaru. Zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivan Šimonović podsjetio je da Hrvatska nema 'blistavih' iskustava sa mirovnim operacijama, no dodao, da je UNTAES nešto drugo jer ima aktivni mandat i prijelaznu upravu. Dokumenti hrvatske Vlade prijedlog su dinamike za provedbu reintegracije, kazao je, izrazviši nadu da će oni biti sadržani u izvješću generala Kleina glavnom tajniku UN-a, a tako i kao dokument u Vijeću sigurnosti. Potpredsjednik Vlade mr. Borislav Škegro sutrašnje je otvaranje auto-ceste ocijenio kao koristan i značajan gospodarski događaj, a ministar obrane Gojko Šušak čestitao je generalu Kleinu na učinjenom. Ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak zadovoljan je pripremama policije u Budimpešti, a dometnuo je da je još prije dvije godine jugoslavenska strana bila svjesna gdje je granica s obzirom da su već tada počeli s izgradnjom velikog objekta na graničnom prijelazu Bajakovo. Vlada je jednoglasno podržala i programe ministarstava, državnih upravnih organizacija i ureda Vlade RH u procesu mirne reintegracije. Dokumentom Vremenski okvir mirne reintegracije hrvatska Vlada predlaže da sutrašnjim otvaranjem auto-ceste započne konkretna provedba mirne reintegracije koja bi trebala okončati 15. siječnja iduće godine - kada i istječe mandat UNTAES-a. Proces demilitarizacije potrajao bi do 15. lipnja, kada bi područje hrvatskog Podunavlja napustila i policija tzv. SRJ, a otpočelo postupno uvođenje hrvatske policije koja bi u hrvatskim odorama počela patrolirati 1. rujna. Tada bi bila ukinuta i "srpska oblast" te otpočele pripreme za popis stanovništva i izbore koji bi se održali 8. prosinca ove godine. Izbori bi označili i kraj prve faze u kojoj bi između ostaloga otpočela i obnova Vukovara. U drugoj fazi svi bi se poslovi oko uspostave hrvatske vlasti priveli kraju, hrvatska bi policija bila na granicama, otvorile bi se sve komunikcije, uključujući zračne, i postigla puna zaštita ljudskih prava na tom području. Kao dodatni doprinos procesu mirne reintegracije hrvatska je Vlada danas Saboru po hitnom postupku uputila Prijedlog zakona o oprostu koji bi prema predloženom Vremenskom okviru, trebao stupiti na snagu do 15. srpnja. Ovim zakonom želi se ojačati i povjerenje s krajnjim ishodom da na tom području žive svi koji su živjeli i ranije, odnosno da se proces mirne reintegracije uspješno privede kraju, kazao je premijer Mateša. Predloženim zakonom dao bi se oprost od kaznenog progona i postupka počiniteljima kaznenih djela počinjenih tijekom oružanih sukoba i rata protiv RH koji imaju prebivalište ili boraviše na još okupiranim hrvatskim područjima, naveo je ministar pravosuđa Miroslav Šeparović. Oprost bi se odnosio na djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. godine do dana početka procesa demilitarizacije. Od oprosta bi bili izuzeti počinitelji kaznenih djela na čiji je progon RH obvezna prema odredbama međunarodnoga prava, te počinitelji najtežih oblika kaznenih djela protiv RH. (Hina) msj/sšh ds 061645 MET may 96