ZAGREB, 3. svibnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici utvrdila Konačni prijedlog zakona o područjima od posebne državne skrbi te Prijedlog zakona o javnim cestama. Raspravljalo se o izvršenju državnog proračuna
za 1995. godinu, a utvrđeno je i nekoliko uredbi među kojima i o visini stope zatezne kamate. Saboru je upućen i zakonski prijedlog o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika.
ZAGREB, 3. svibnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je
sjednici utvrdila Konačni prijedlog zakona o područjima od posebne
državne skrbi te Prijedlog zakona o javnim cestama. Raspravljalo se o
izvršenju državnog proračuna za 1995. godinu, a utvrđeno je i nekoliko
uredbi među kojima i o visini stope zatezne kamate. Saboru je upućen i
zakonski prijedlog o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika. #L#
U cilju bržeg povratka prognanika i izbjeglica, poticanja
demografskog i gospodarskog napretka te postizanja što ravnomjernijeg
razvitka svih područja Hrvatske, a poglavito onih ratom razrušenih,
Vlada je predložila zakonski prijedlog kojim se utvrđuju područja od
posebne skrbi za državu Hrvatsku. Obrazlažući taj zakonski prijedlog
potpredsjednik Vlade i ministar razvitka i obnove dr. Jure Radić
naglasio je da su se hrvatski prostori sustavno zanemarivali proteklih
75 godina, a posljedica toga je da su i nestala neka hrvatska mjesta.
Inače, zakonom se područja od posebne državne skrbi razvrstavaju u
dvije skupine. Tim područjima pripada i još uvijek okupirano hrvatsko
Podunavlje, kazao je dr. Radić i posebno naglasio važnost poticajnih
mjera o kojima ovisi provedba zakona. U poticajnim mjerama su i
dodjela kuća i stanova, kao i poljoprivrednog zemljišta, a pravo na
dodjelu ostvarivat će se nakon javnog natječaja. S deset godina
boravka u dodjeljenoj kući ili stanu stjecat će se i vlasništvo nad
nekretninama. Premijer mr. Zlatko Mateša ističe kako na oslobođenim
područjima ima i stanova i posla, kao primjer naveo je Udbinu, u kojoj
se odmah može zaposliti 150 ljudi, ali nema interesa.
Radić je također kazao da je zakonom predviđen i niz poreznih i
carinskih povlastica te npr. da zaposleni u državnim službama i
tijelima na tim područjima imaju i do pedeset posto više plaće u
odnosu na druga područja. Zakonom se predlaže i red prvenstva za
stjecanje prava predviđenih zakonom. Na prvom su mjestu članovi
obitelji poginulih, nestalih ili zatočenih hrvatskih branitelja i
civila te invalidi Domovinskog rata. Nadalje hrvatski branitelji,
osobe čija je djelatnost ključna za razvoj područja, prognanici i
izbjeglice, obitelji s većim brojem članova te bivši politički
zatvorenici. Prava iz zakona ne bi mogli ostvariti oni koji su na bilo
koji način sudjelovali u oružanoj pobuni protiv RH ili su je napustili
ili otišli na okupirana hrvatska područja.
Na prijedlog ministra financija Bože Prke Vlada je zaključkom
obvezala sve ministre da se u saborskoj raspravi pojedinačno ne
očituju o prijedlozima amandmana već da se to temeljito i objedinjeno
raspravi na sjednici Vlade.
Zakonom o javnim cestama svih 27.000 kilometara cesta u Hrvatskoj
razvrstat će se na državne, koje bi obuhvaćale jednu trećinu i o
kojima bi skrbila država, te na županijske i općinske o kojima bi
skrbile te jedinice uprave. Predsjednik Vlade mr. Zlatko Mateša zakon
je ocijenio posebno važnim zbog činjenice što će se njime javnom
poduzeću Hrvatske ceste nametnuti tržišna utakmica. Bitna novina je da
se zakonom predlaže do se do kraja ove godine teritorijalne tehničke
ispostave Hrvatskih cesta pretvore u društva kapitala koja bi
djelovala samostalno i na tržišnim osnovama. Kako je obrazložio
ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec time će se omogućiti
bolje upravljanje cestovnim sustavom te ojačati financijska i
operativna uloga županija. Provedbom zakona ostvarit će se i uštede,
jer prema sadašnjim pokazateljima troškovi održavanja sustava javnog
poduzeća Hrvatske ceste gotovo su isti troškovima održavanja
prometnica.
Ministar financija Božo Prka izvijestio je Vladu o izvršenju
proračuna za prošlu godinu. Podbačaj je bio 1,95 milijardi kuna i zbog
toga se država dva puta zadužila u iznosu od po 100 milijuna američkih
dolara kod inozemnih komercijalnih banaka. S obzirom na ukupno
političko stanje ministar Prka je izvršenje proračuna ocijenio
zadovoljavajućim, navodeći da je najveće prekoračenje u proračunu u
visini 629 milijuna kuna zabilježilo Ministarstvo obrane zbog
vojno-redarstvenih akcija.
Uredbom je stopa zatezne kamate utvrđena u visini 24 posto godišnje,
a kamatna stopa na više plaćene iznose na razini eskontne stope NBH,
odnosno, na 8,5 posto.
Izmjenama i dopunama u Pomorskom zakoniku Vlada predlaže novi
institut tzv. koncesijskog odobrenja, kojim će se omogućiti obavljanje
nekih djelatnosti na pomorskom dobru, a koje imaju sezonski karakter.
Inače, u raspravi o tim izmjenama ministar Lužavec istaknuo je potrebu
osnivanja posebnog povjerenstva sastavljenog od stručnjaka koji bi
ministru predlagali granice pomorskog dobra jer, pojasnio je, sada je
granica pomorskog dobra, primjerice u Rijeci - na Korzu gdje se nalaze
brojni ugostiteljski i drugi uslužni objekti koji se zbog toga ne mogu
privatizirati.
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila izvješće o prodaji
državnih stanova povjerenih na upravljanje Ministarstvu obrane. Dosada
je ukupno prodano 11.932 takva stana, od čega je 23 posto stanara
kupoprodajnu cijenu platilo odjednom, a preostalih 77 posto na obročnu
otplatu. Kupoprodajna cijena prodanih stanova iznosi 612,5 milijuna
kuna.
(Hina) msj/sšh ds
031504 MET may 96