ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Produbljivanje njemačko-hrvatskoga razumijevanja u europskim okvirima bilo je ciljem međunarodnoga seminara "Hrvati i Nijemci - nove mogućnosti susjedstva i prijateljstva" što je danas u prostorijama
Hrvatske paneuropske unije u Zagrebu završio trodnevni rad. Priređivač seminara je Deutsch- Europaisches Bildungswerk (Njemačko-europski informativni rad) iz Hessena, organizirala ga je Hrvatska paneuropska unija.
PRIJATELJSTVA"
ZAGREB, 5. svibnja (Hina) - Produbljivanje njemačko-hrvatskoga
razumijevanja u europskim okvirima bilo je ciljem međunarodnoga
seminara "Hrvati i Nijemci - nove mogućnosti susjedstva i
prijateljstva" što je danas u prostorijama Hrvatske paneuropske unije
u Zagrebu završio trodnevni rad. Priređivač seminara je Deutsch-
Europaisches Bildungswerk (Njemačko-europski informativni rad) iz
Hessena, organizirala ga je Hrvatska paneuropska unija. #L#
Seminar je bio namijenjen Hrvatima i Nijemcima u Hrvatskoj, a
posebice pripadnicima njemačke nacionalne manjine u Slavoniji i
hrvatskom Podunavlju.
U jednoj od tema kojima je bila posvećana pozornost tijekom
trodnevnoga rada, predsjednik Hrvatske paneuropske unije i prvi
potpredsjednik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. Mislav Ježić
govorio je o poukama koje se za suživot naroda mogu izvući iz
velikosrpskog rata. Također se, u "pogledu unatrag" podsjetilo i na
kulturna ostvarenja Nijemaca u Hrvatskoj, a danas je predstavnica
Saveza Nijemaca i Austrijanaca Vesna Pischler govorila o Nijemcima u
suvremenoj Hrvatskoj u izlaganju naslovljenom "Tragedija od 1945. i
ponovno rođenje 1990. godine".
Promišljanja o položaju Nijemaca i Hrvata u ujedinjenoj Europi danas
je iznio voditelj seminara prof. dr. Rudolf Grulich. Podsjetio je na
osobitosti te dodirne točke dviju kultura, među kojima je, istaknuo je
dr. Grulich, činjenica da ni hrvatska ni njemačka kultura nisu
"centralizirane" već ih odlikuje više jakih kulturnih središta.
Suvremenoj su Europi, drži Grulich, potrebne vizije "slobodne Europe"
koje će dopustiti i podupirati suživot svih kultura, kako onih koje
označujemo "velikima", tako i onih koje nazivljemo "malima".
Uz globalnu europsku perspektivu, bilo je riječi i o konkretnim
mogućnostima razvoja susjedstva i prijateljstva koje svoje pokriće
imaju u radu instituta i udruga koje su s tom svrhom osnovane u dvjema
zemljama. Predsjednik Hrvatske paneuropske unije podsjetio je na takve
ustanove u Hrvatskoj, ali i upozorio na neke još uvijek "bolne točke"
koje bi trebalo riješiti, kao što je primjerice, istaknuo je dr.
Ježić, položaj hrvatske djece u njemačkim poručjima gdje se još uvijek
uči i govori o "srpsko-hrvatskom" jeziku.
(Hina) ip dd
051549 MET may 96