ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Nuklearna elektrana Krško s današnjim je danom 214 dana neprekidno na mreži, što je još jedna potvrda njena uspješna rada, ocijenio je na konferenciji za novinare načelnik Odjela nuklearne sigurnosti u
Ministarstvu gospodarstva Ivo Valčić. On je najavio da će redovni godišnji remont nuklearke početi 18. svibnja. Remont će trajati 64 dana (do 20. srpnja) za koje će se vrijeme zamjeniti 28 istrošenih gorivih elemenata, popraviti i doraditi niz drugih komponenti, te nadzorna testiranja provjere sigurnosne opreme.
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Nuklearna elektrana Krško s današnjim je
danom 214 dana neprekidno na mreži, što je još jedna potvrda njena
uspješna rada, ocijenio je na konferenciji za novinare načelnik Odjela
nuklearne sigurnosti u Ministarstvu gospodarstva Ivo Valčić. On je
najavio da će redovni godišnji remont nuklearke početi 18. svibnja.
Remont će trajati 64 dana (do 20. srpnja) za koje će se vrijeme
zamjeniti 28 istrošenih gorivih elemenata, popraviti i doraditi niz
drugih komponenti, te nadzorna testiranja provjere sigurnosne opreme.
#L#
Tijekom remonta obaviti će se i zamjena svih kontrolnih štapova u
jezgri reaktora, opsežan remont turbine, revizija glavnog električnog
generatora te korektivne aktivnosti na parogeneratorima, koje će
omogućiti rad elektrane na punoj snazi sve do zamjene parogeneratora
planirane za 2000. godinu. Tehnički direktor NEK-a Predrag Širola
računa da će se, primjenom već ranijih godina upotrebljenih metoda,
smanjiti začepljenost koja sada na oba parogeneratora prosječno iznosi
17,27 posto.
On je također izjavio da su prikupljene ponude za zamjenu
parogeneratora, te kazao kako se očekuje da se krajem ove godine
potpiše ugovor za nove parogeneratore. Zamjena parogeneratora je, po
riječima koordinatora za NEK u Hrvatskoj elektroprivredi Kažimira
Vrankića, velika investicija (od sto do 120 milijuna američkih dolara)
u što se HEP kao suvlasnik, napominje, neće upuštati bez dugoročnog
rješenja pitanja vlasništva, odnosno ratificiranja starog ili
potpisivanja novog sporazuma.
Na današnjoj su konferenciji novinarima predstavljeni i naglasci
zaključaka međunarodne konferencije "Dekada nakon Černobila: sumiranje
posljedica nesreće", održane sredinom travnja u Beču.
Posljedice nesreće u Černobilu su, kazao je predstojnik Zavoda za
nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja KBC Rebro dr. Damir Dodig,
smrtno stradala 31 osoba, 134 osobe su liječene od akutne radijacijske
bolesti od čega je u prva tri mjeseca umrlo 28, a do danas još 14
osoba. Na pogođenim je područjima povećan broj raka štitne žljezde
naročito kod djece, a za sada nema podataka o povećanom broju
oboljelih od leukemije. Povećanje broja oboljelih od leukemije ili
urođene abnormalnosti zbog zračenja može se očekivati, ali se
statistički, kaže dr. Dodig, neće moći odvojiti od normalne
incidencije.
Na upit da li je moguće da se u NE Krško dogodi nesreća kao u
Černobilu, tehnički direktor NEK-a ističe da je u Krškom posve
drukčija fizika same jezgre, da su sigurnosni elementi daleko više
razine, te da se u kontinurano radi na podizanju kvalitete znanja
zaposlenih. "Obzirom na fiziku i tehnologiju nemoguće je da se takav
incident dogodi u elektrani tipa Krško", ustvrdio je Širola.
To je potvrdio i predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva dr.
Vladimir Knapp ističući da je tehničko-fizikalno riječ o dva bitno
različita tipa reaktora.
Odgovarajući na pitanje što se nakon Černobila promijenilo u
mogućnostima Hrvatske da reagira na takve nesreće, znanstveni suradnik
Instituta za medicinska istraživanja dr. Zdenko Franić je rekao da se
već tri godine u suradnji s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju
(IAEA) radi na projektima poboljšanja infrastrukture. Istaknuo je, uz
ostalo, da već rade tri stanica za mjerenje radioaktivnosti, a takvom
se mrežom namjerava pokriti cijelo područje Republike Hrvatske.
(Hina) bn ds
261353 MET apr 96