SLOVENIJA I SLJEDNIŠTVO BIVŠE SFRJ

(od dopisnika Hina Luke Fiamenga) LJUBLJANA, 25. travnja (Hina) - Nakon što je ovih dana obnovljena rasprava o sljedništvu bivše SFRJ u sklopu Vijeća za provedbu mira (PIC) u Bruxellesu, Slovenija i dalje izražava interes za okupljanjem skupine nesrpskih nasljednica na jedinstvenoj strategiji suprotstavljanja Beogradu i njegovoj tezi da je automatski naslijedio raspalu bivšu zajedničku državu. #L# Poslije razgovora, ovog ponedjeljka u Bruxellesu, s Bildtovim pregovaračem Arthurom Wattsom, vođa slovenskog sukcesijskog tima Miran Majak izjavio je da su Makedonija, Hrvatska, BiH i Hrvatska načelno suglasne u principu da se sukcesijski inventar od 90 milijardi dolara podijeli po formuli Međunarodnog monetarnog fonda. No, on priznaje i da među četvorkom postoje određene razlike u detaljima o kojima će, kao i o rezultatima njihovih pojedinačnih sastanka s Wattsom, biti govora i na skorom sastanku četiriju nasljednica u Sarajevu. U Sloveniji se s mnogo pozornosti prate događaji u Beogradu vezani za slabljenje pozicija guvernera središnje banke SRJ Dragoslava Avramovića. Najavljuje se također da će na briselskim razgovorima oko sukcesije "jastreba" Kostu Mihajlovića zamijeniti Oskar Kovač, liberalni ekonomist koji je prije godinu dana službeno boravio u Ljubljani. "Vrlo optimistički gledano, neka bismo lakša sukcesijska pitanja mogli riješiti do kraja ove godine budu li Srbi makar malo kooperativni, a u suprotnom nas slučaju čeka duga arbitraža i sporovi", smatra Mejak. Ljubljana smatra da već i sama činjenica što je Beograd ovih dana pristao na početak razgovora s međunarodnim kreditorima bivše Jugoslavije o preuzimanju svog dijela duga predstavlja najavu da će odustati i od tužbe u Londonu, kojom je Sloveniji namjeravao osporiti već zaključeni sporazum s međunarodnim konzorcijem banaka. Slovenski analitičari smatraju da bi Beograd uskoro mogao postati pragmatičan pregovarač, ali i dalje odbijaju mogućnost da bi Ljubljana u bilateralnim kontaktima SR Jugoslaviji priznala kontinuitet bivše SFRJ u zamjenu za normalizaciju odnosa, za koju je Ljubljana zainteresirana iz gospodarskih razloga, osobito trgovine. U više svojih izjava nakon Daytona, koji je u ovdašnjoj javnosti shvaćen kao početak konačnog raspleta neriješenih pitanja bivše SFRJ, slovenski predsjednik Milan Kučan isticao je da za njegovu državu pitanje sljedništva nije samo materijalne naravi te da bi slovenski pregovarači morali biti zainteresirani i za priznanje političkog kontinuiteta s Državom SHS kao subjektom koji se, iako međunarodno nepriznat, krajem 1918. ujedinio s Kraljevinom Srbijom, čime je nastala prva Jugoslavija. Da nije riječ samo o skolastičkoj diskusiji, potvrdio je i niz analiza i veliki politički oprez s kojim je Ljubljana dočekala međusobno priznanje Makedonije i SRJ, strahujući da bi Skoplje moglo priznati Beogradu neka veća prava. Da je pitanje ravnopravnosti u nasljedstvu SFRJ toliko važno svjedoči i izjava slovenskog ministarstva vanjskih poslova kako je Beograd na redu da odgovori na slovensku notu o priznanju, a ne, kako očekuje SRJ, da iz Ljubljane dođu nove koncesije i popuštanja u svezi sa sljedništvom. "Stari koncept Beograda da iznudi pravo na kontinuitet, u što su pokušali i nas uplesti, pred propašću je. Oni sada svojim ljudima tumače da ih je priznala Njemačka. No, ako imaju kontinuitet, onda im priznanje nije potrebno. Njemačka ih je priznala kao novu državu", tumači novo stanje duhova u SRJ Miran Mejak. (Hina) fl br 251120 MET apr 96