ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Svečana sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu, održana danas u Sveučilišnoj auli, bila je središnjim događajem proslave 120. obljetnice nastave prirodoslovlja i matematike na zagrebačkom Sveučilištu. Ta
se, za hrvatsku znanost, važna obljetnica proslavlja ovih dana prigodnim programom kojeg je pokrovitelj predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.
ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Svečana sjednica Senata Sveučilišta u
Zagrebu, održana danas u Sveučilišnoj auli, bila je središnjim
događajem proslave 120. obljetnice nastave prirodoslovlja i matematike
na zagrebačkom Sveučilištu. Ta se, za hrvatsku znanost, važna
obljetnica proslavlja ovih dana prigodnim programom kojeg je
pokrovitelj predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. #L#
Predavanje iz mineralogije i petrologije, što ga je 22. travnja 1876.
održao akademik Gjuro Pilar, označuje početak neprekinute nastave
prirodoslovlja i matematike na obnovljenom zagrebačkom Sveučilištu.
Današnji je program proslave počeo polaganjem vijenca na grob
akademika Gjure Pilara na Mirogoju, čime je sveučilišno izaslanstvo
iskazalo počast prvom rektoru prirodoslovcu zagrebačkoga Sveučilišta.
O obljetnici je na svečanoj sjednici Senata predstavljen i portret
Gjure Pilara, kojeg su autori akademski slikari Dražen Josip Pavić i
Ivan Lovreković.
Izaslanik predsjednika Tuđmana, ministar znanosti i tehnologije prof.
dr. Ivica Kostović, istaknuo je da se obljetnica proslavlja u "pravo
vrijeme kad je, nakon rata, započela gospodarska obnova u Hrvatskoj",
u koju će, dometnuo je Kostović, "znanost sigurno biti uključena".
Ministar Kostović drži da su prirodne znanosti integracijski čimbenik
hrvatske znanosti, kao što su, kazao je, uvijek i bile naša spona s
europskom i svjetskom znanošću. S tim je u vezi Kostović spomenuo
akademika Pilara, koji je, istaknuo je, istodobno i dostojnim
primjerom kako su hrvatski znanstvenici vraćali Europi dug kojim ih je
ona obvezala dajući potporu i pomoć u početcima rada zagrebačkoga
Sveučilišta. Uz ocjenu da u Hrvatskoj treba sačuvati i njegovati
"'kritičku masu' - jezgru znanstvenika koji će kompetentno pratiti
najnovija znanstvena i tehnološka dostignuća" - dr. Kostović je
naglasio da će se u sveučilišno okrilje vratiti neki instituti koji će
se baviti istraživačkim programima.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijan Šunjić ocijenio je da
je "'kulturna revolucija kojoj je sveučilište bilo izvrgnuto u
razdoblju nakon II. svjetskoga rata do uspostave neovisne hrvatske
države, uzrokovala odvajanje nastave od znanstvenog istraživanja". Ta
je podjela, istaknuo je, posebice štetila prirodoslovlju za koje je,
kazao je, osobito važno jedinstvo nastave i istraživanja. Po
Šunjićevim riječima, "pred prirodoslovljem je važno razdoblje, ishod
kojega će ovisiti o integrativnim sposobnostima sveučilišta", koje još
uvijek, drži Šunjić, "nije sveučilšte u europskom smislu riječi".
U pola je stoljeća na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF)
studiralo više od 30.000 studenata, kazala je dekanica toga fakulteta
prof. dr. Biserka Nagy. Govoreći o povijesti hrvatskoga
prirodoslovlja, dr. Nagy je podsjetila da hrvatsko prirodoslovlje diče
brojni znanstvenici, među kojima su i oni koji koji su još u početku
XV. st. uživali europski ugled.
Na potrebu ukidanja barijera među strukama upozorili su predstavnici
biotehničkih, biomedicinskih i tehničkih znanosti zagrebačkoga
Sveučilišta.
Svečana sjednica sveučilišnoga Senata završila je izlaganjem
akademika Milana Heraka o Gjuri Pilaru. Kazavši, među ostalim, da je
"Pilar bio talentiran, marljiv i kreativan znanstvenik", akademik
Herak je istaknuo da je "Gjuro Pilar također relativizirao i sintagmu
o znanosti bez domovine".
(Hina) ip mc
231728 MET apr 96