ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Za budućnost prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu važno je da se svi prirodoznanstvenici s jednoga znanstvenoga polja okupe u sveučilišni odjel te zato treba raditi na utemljenju takvih
odjela. Taj je zaključak istodobno i kratki sažetak opširne rasprave koja je vođena na Prirodoslovno-matamatičkom fakultetu (PMF) zagrebačkoga Sveučilišta u sklopu proslave koja je na tom fakutetu priređena danas u povodu obilježavanja 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu.
SVEUČILIŠTU
ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Za budućnost prirodoslovlja i matematike
na Sveučilištu u Zagrebu važno je da se svi prirodoznanstvenici s
jednoga znanstvenoga polja okupe u sveučilišni odjel te zato treba
raditi na utemljenju takvih odjela. Taj je zaključak istodobno i
kratki sažetak opširne rasprave koja je vođena na
Prirodoslovno-matamatičkom fakultetu (PMF) zagrebačkoga Sveučilišta u
sklopu proslave koja je na tom fakutetu priređena danas u povodu
obilježavanja 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na
Sveučilištu u Zagrebu. #L#
Stvaranje odjela pokušaj je reintegracije Sveučilišta, istaknuo je
rektor prof. dr. Marijan Šunjić, podsjetivši da je utemeljenje tih
odjela u suglasju sa Zakonom o visokim učilištima. Rektor Šunjić kazao
je da je položaj prirodoslovlja na zagrebačkom Sveučilištu bio
izrazito loš, a posljedica je toga, ocijenio je, da se sada nalazimo
pred kadrovskom katastrofom.
Na PMF-u su stvoreni preduvjeti za osnutak sveučilišnih odjela,
istaknula je dekan prof. dr. Biserka Nagy. Pojasnila je da su sedam
odsjeka koliko ih danas djeluje na PMF-u matica budućih sveučilišnih
odjela.
Predsjednik Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu akademik Slaven
Barišić ukazao je da su znanstvena istraživanja ono što razlikuje
razvijene zemlje od nerazvijenih. Po toj podjeli, kazao je, nažalost
se ne nalazimo u krugu razvijenih zaemlja, a i naša se proizvodnja
odvija po zastarjelim tehnologijama.
Posebice je istaknuto da je potrebno zadržati visoku razinu
fundamentalnih znanstvenih istraživanja bez obzira na to gdje će se i
kada primjenjivati njihovi rezultati. S tim je u vezi, akademik
Vladimir Paar iznio i neke nove pokazatelje koji govore o tome kako se
prema fundamentalnim znanstvenim istraživanjima odnose SAD i zapadna
Europa. Tako od 1990 godine do danas, kazao je Paar, SAD i države
zapadne Europe pokazuju manje zanimanje za fundamentalna znanstvena
istraživanja no u razdoblju od 1945. do 1990. godine. Posljedice
takvih razmišljanja, kazao je Paar, nažalost ne zaobilaze ni Hrvatsku.
Uz spomenuto, naglašeno je da na razini sveučilišta treba poticati
zajedništvo prirodoslovaca i tehnike, a također ostvariti i jedinstvo
nastave i istraživanja.
(Hina) ip dd
222244 MET apr 96