FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RASPRAVA O ORGANIZACIJI PRIRODOSLOVLJA I MATEMATIKE NA ZAGREBAČKOM SVEUČILIŠTU

ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Za budućnost prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu važno je da se svi prirodoznanstvenici s jednoga znanstvenoga polja okupe u sveučilišni odjel te zato treba raditi na utemljenju takvih odjela. Taj je zaključak istodobno i kratki sažetak opširne rasprave koja je vođena na Prirodoslovno-matamatičkom fakultetu (PMF) zagrebačkoga Sveučilišta u sklopu proslave koja je na tom fakutetu priređena danas u povodu obilježavanja 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu.
SVEUČILIŠTU ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Za budućnost prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu važno je da se svi prirodoznanstvenici s jednoga znanstvenoga polja okupe u sveučilišni odjel te zato treba raditi na utemljenju takvih odjela. Taj je zaključak istodobno i kratki sažetak opširne rasprave koja je vođena na Prirodoslovno-matamatičkom fakultetu (PMF) zagrebačkoga Sveučilišta u sklopu proslave koja je na tom fakutetu priređena danas u povodu obilježavanja 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu. #L# Stvaranje odjela pokušaj je reintegracije Sveučilišta, istaknuo je rektor prof. dr. Marijan Šunjić, podsjetivši da je utemeljenje tih odjela u suglasju sa Zakonom o visokim učilištima. Rektor Šunjić kazao je da je položaj prirodoslovlja na zagrebačkom Sveučilištu bio izrazito loš, a posljedica je toga, ocijenio je, da se sada nalazimo pred kadrovskom katastrofom. Na PMF-u su stvoreni preduvjeti za osnutak sveučilišnih odjela, istaknula je dekan prof. dr. Biserka Nagy. Pojasnila je da su sedam odsjeka koliko ih danas djeluje na PMF-u matica budućih sveučilišnih odjela. Predsjednik Nacionalnoga vijeća za visoku naobrazbu akademik Slaven Barišić ukazao je da su znanstvena istraživanja ono što razlikuje razvijene zemlje od nerazvijenih. Po toj podjeli, kazao je, nažalost se ne nalazimo u krugu razvijenih zaemlja, a i naša se proizvodnja odvija po zastarjelim tehnologijama. Posebice je istaknuto da je potrebno zadržati visoku razinu fundamentalnih znanstvenih istraživanja bez obzira na to gdje će se i kada primjenjivati njihovi rezultati. S tim je u vezi, akademik Vladimir Paar iznio i neke nove pokazatelje koji govore o tome kako se prema fundamentalnim znanstvenim istraživanjima odnose SAD i zapadna Europa. Tako od 1990 godine do danas, kazao je Paar, SAD i države zapadne Europe pokazuju manje zanimanje za fundamentalna znanstvena istraživanja no u razdoblju od 1945. do 1990. godine. Posljedice takvih razmišljanja, kazao je Paar, nažalost ne zaobilaze ni Hrvatsku. Uz spomenuto, naglašeno je da na razini sveučilišta treba poticati zajedništvo prirodoslovaca i tehnike, a također ostvariti i jedinstvo nastave i istraživanja. (Hina) ip dd 222244 MET apr 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙