ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Osamdeseta obljetnica proslave priznanja islama u hrvatskom državnom Saboru bit će obilježena trodnevnim stručnim skupom "Islam u Hrvatskoj" (koji počinje 25. travnja), svečanim koncertom, svečanom
sjednicom Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj te otvorenjem novog islamskog molitvenog objekta u Varaždinu.
ZAGREB, 23. travnja (Hina) - Osamdeseta obljetnica proslave priznanja
islama u hrvatskom državnom Saboru bit će obilježena trodnevnim
stručnim skupom "Islam u Hrvatskoj" (koji počinje 25. travnja),
svečanim koncertom, svečanom sjednicom Sabora Islamske zajednice u
Hrvatskoj te otvorenjem novog islamskog molitvenog objekta u
Varaždinu. #L#
Na skupu će biti podneseno oko dvadeset i pet referata o povijesnim,
političkim, vjerskim, kulturološkim, vojnim i drugim temama o
nazočnosti muslimana u Hrvatskoj, koje će, među inima, podnijeti
muftija Ševko Omerbašić, dr. Muradif Kulenović, dr. Ivo Banac,
akademik Muhamed Filipović, dr. Asim Kurjak, Nusret Idrizović, dr.
Ekrem Čaušević, Alija Isaković, dr. Osman Muftić, dr. Šemso Tanković,
dr. Esad Ćimić i drugi.
Namjera nam je prikazati običaje, mentalitet i druga obilježja
muslimana u Hrvatskoj te njihova postignuća i doprinose zemlji u kojoj
žive, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare u Islamskom
centru u Zagrebu predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj
Ševko efendija Omerbašić. On je podsjetio da povijest islama u Europi
i Hrvatskoj seže do 12. stoljeća, pa i ranije, a da danas u Europi
živi oko dvadeset milijuna muslimana.
Osim u Hrvatskoj i Austriji, islam je danas službeno priznat još samo
u Belgiji i Španjolskoj. Visoko carsko vijeće Austro-ugarske priznalo
je islam 1912. godine, a Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor donio je
Zakon o priznanju islamske vjeroispovijesti u kraljevinama Hrvatskoj i
Slavoniji 27. travnja 1916.
Unatoč znatnim postignućima islama u Hrvatskoj, predsjednik Omerbašić
zaključio je da vjernička prava nisu na zadovoljavajućoj razini.
Predsjednik zagrebačke Islamske zajednice hadži Mustafa Plićanić kazao
je da su muslimani u Hrvatskoj proživljavali teške dane tijekom sukoba
HVO-a i Armije BiH, ali da su najveća kršenja vjerničkih prava
zabilježena u Rijeci nakon eksplozije podmetnute bombe, kada je
policija nakon molitve sačekivala muslimane i ispitivala ih u
nazočnosti velikog broja građana, te da je sličnih poteza policije
bilo i u Zagrebu.
Po podacima kojima raspolaže Islamska zajednica, u Hrvatskoj je
nazočno 63 tisuće muslimanskih obitelji, ima 13 vjerskih objekata, 42
vjerska službenika i jedan islamski centar - zagrebački, najveći takav
centar u Europi, koji sada obilježava devet godina postojanja. Njega
svakoga petka posjećuje do četiri tisuće vjernika, a postoji još jedna
manja džamija u Gunji (Županja) dok su ostale bogomolje u stambenim
objektima.
U Hrvatskoj postoji srednja vjerska škola, šest tisuća učenika pohađa
vjeronauk u službenim školama i znatno veći broj u vjerskim
ustanovama. Također, Islamska zajednica bavi se nakladništvom, ali ne
izdaje ni jedan stalan list.
(Hina) li mc
231450 MET apr 96