ZAGREB, 11. travnja (Hina) - U organizaciji Hrvatskog centra strategijskih istraživanja u Zagrebu je danas počeo dvodnevni međunarodni simpozij "Hrvatska kao čimbenik stabilnosti i mira u Europi".
ZAGREB, 11. travnja (Hina) - U organizaciji Hrvatskog centra
strategijskih istraživanja u Zagrebu je danas počeo dvodnevni
međunarodni simpozij "Hrvatska kao čimbenik stabilnosti i mira u
Europi". #L#
Skup na kojem sudjeluju ugledni strani i domaći znanstvenici,
vojno-politički stručnjaci, diplomati i poznavatelji prilika otvorio
je u ime organizatora direktor Hrvatskog centra za strategijska
istraživanja Marin Sopta. Istaknuo je da su glavni ciljevi simpozija
predstavljanje djelatnosti Hrvatskog centra strategijskih istraživanja
javnosti i istodobna uspostava suradnje sa sličnim institucijama u
inozemstvu. Namjera je da se predavanjima i diskusijom sudionika
argumentira teza kako bez mira i stabilnosti u Hrvatskoj nema ni mira
ni stabilnosti u Europi.
Hrvatski centar strategijskih istraživanja, nastao 1992. godine iz
Instituta za primijenjena društvena istraživanja, kao nevladina,
neprofitna i samostalna institucija želi istraživačima omogućiti
znanstvenu autonomiju i slobodno djelovanje, napomenuo je Sopta.
Financirajući se djelomice iz donacija, posebno iz dijaspore te
vlastitim prihodima, Institut radi na još nekoliko programa, među
kojima na znanstvenoj analizi hrvatske dijaspore, istraživanju
"Herceg-Bosna poslije Daytona" te studiji o stanju medija u Hrvatskoj.
U nastavku simpozija, prof. dr. Miroslav Tuđman govorio je o novom
svjetskom poretku u razdoblju nakon hladnog rata i ulozi samostalne i
suverene Hrvatske kao čimbenika stabilnosti u ovom dijelu svijeta. Nakon
raspada europskih sigurnosnih sustava krajem osamdesetih i početkom
devedesetih godina, nestanka multinacionalnih država, brzih promjena
pred kojima su humanističke znanosti zakazale ne predvidjevši ih, a
Europa zakasnivši sa spoznajom o tome što se događa nije uspjela
pokazati dovoljno odlučnosti, dr. Tuđman ključ novog poretka i
sigurnosti vidi u demokraciji, višestranačju i uspostavi ljudskih i
nacionalnih prava.
Član Europskog parlamenta i predsjednik Međunarodne paneuropske unije
Otto von Habsburg upozorio je na krizu u kojoj se našao sigurnosni
sustav Europe. Središnji problem za europsku sigurnost u bližoj
budućnosti Otto von Habsburg vidi u Rusiji u kojoj raste
"nacionalboljševizam" koji on drži opasnijim od hladnoratovskog
komunizma zbog njegove nepredvidivosti i hegemonizma.
Trenutačno najopasnijim točkama za europsku sigurnost von Habsburg
smatra prvo, Baltik, drugo, Kalinjingrad, i treće Balkan, tj. područje
bivše Jugoslavije i ruski prodor na Mediteran.
Za jačanje europske sigurnosti, prema njegovu mišljenju, treba
učiniti sljedeće: povećati Europsku uniju, pod čim on misli na
članstvo EU, NATO-a i WEU. Drugo, reorganizirati strukture Europske
unije kako bi se spriječila njihova nedjelotvornost i tromost, a tu
von Habsburg posebno ističe da bi trebalo umjesto rotirajućeg mandata
Ministarskog vijeća, stvoriti stalno predsjedništvo Europske unije, i
treće, stvaranje jedinstvenog europskog sigurnosnog sustava
utemeljenog na profesionalnoj vojsci.
(Hina) sd mm
111620 MET apr 96