JOŠ JEDNI AMERIČKI IZBORI: ZAHUKTAVA SE BORBA ZA PREVLAST U KONGRESU

(od dopisnice Hine Sanje Pucak) WASHINGTON, 18. travnja (Hina) - Zamiranje američke predsjedničke kampanje, u kojoj je otklonjena svaka neizvjesnost oko nositelja nominacije i Republikanske i Demokratske stranke, poklopilo se sa zahuktavanjem druge kampanje - one za osvajanje prevlasti u Kongresu. Krajem ove godine, uz predsjedničke izbore, održavaju se i izbori za 105. Kongres, u kojima obje stranke imaju izglede da osvoje većinu mjesta. Amerikanci biraju svih 435 zastupnika Predstavničkog doma i 33 senatora, što čini trećinu Senata. Nakon 40-ak godina vladavine Demokratske stranke na Capitol Hillu, prije dvije godine republikanci su odnijeli većinu u oba doma i sada ju trebaju pokušati očuvati. Pred demokratima je izazov da povrate svoju nadmoć. U Predstavničkom je domu u sadašnjem sastavu 236 republikanaca i 195 demokrata, dok u Senatu sjede 53 republikanca i 47 demokrata. Demokrati se nadaju da će im najlakši ulov biti mjesta republikanskih kongresmena-'novaka' koji su prije dvije godine prvi put ušli u Kongres, a takvih je 60-ak. Stoga se kampanja sve intenzivnije usmjerava upravo na njih te ih nastoji okarakterizirati kao ekstremiste. Najveći će im zalogaj ipak biti pokušaj da zbace predsjednika Predstavničkog doma Newta Gingricha. Jedan od Gingrichovih potencijalnih protukandidata, milijuner Michael Coles, koji se natječe u demokratskim redovima, spreman je uložiti sedmeroznamenkasti iznos u kampanju protiv prvog čovjeka Republikanske stranke. Čini se da će i Gingrich dobiti svoga Stevea Forbesa. Ipak, za sada je njegova popularnost u rodnoj Georgiji nepoljuljana. Republikanci, pak, računaju da će im najlakše biti održati većinu u Kongresu tako da kampanju temelje na optužbama protiv Clintona i njegove stranke za blokiranje uravnoteženja proračuna i poreznih olakšica za obitelji. Republikanci ove godine ponovno u kampanju uvode predizborni program "Ugovor s Amerikom", s kojim su 1994. osvojili većinu u oba doma Kongresa. Iako sve točke tog programa nisu pretočene u zakone u protekle dvije godine, njihova je poruka da se na tom putu ispriječila samo jedna prepreka - snaga Clintonova veta koju se može preglasati tek sa dvije trećine glasova u Kongresu. U ovogodišnjim izborima ukupno je 13 otvorenih mjesta u Senatu zbog umirovljenja ili povlačenja sadašnjih senatora te 40-ak u Predstavničkom domu. Te utrke imaju utoliko veću težinu jer bi mogle značiti prevagu u nastojanju jedne ili druge stranke za osvajanje većine, a u pravilu se smatraju najlakšima za osvajanje. Kandidati već sada intenzivno skupljaju donacije za kampanju kako bi, u slučaju skupljih kampanja, mogli potrošiti i po desetak milijuna dolara. Najveći dio troškova odlazi na tv i radio reklame. Prilozi se prikupljaju od pojedinaca do korporacija koje putem interesnih odbora ulažu novac u određenu kampanju. Pri tome se nerijetko događa da interesni odbori daju podjednake iznose kandidatima obje stranke. Za razliku od gotovo 60-ak kolega koji se povlače ili umirovljuju, na to još ni ne pomišlja najstariji američki kongresmen Strom Thurmond. Ovaj 93-godišnji političar ima iza sebe 41-godišnju senatorsku karijeru i ide u kampanju za osmi mandat u Senatu (senatski mandat traje šest godina). Thurmond je pravi rekorder - on je 8. ožujka nadmašio najstarijeg senatora u povijesti, pokojnog Theodorea Greena iz Rhode Islanda. Thurmond, uz to, drži još jedan rekord - najduži "filibuster". Radi se manevru kojim se onemogućava glasovanje o nekom zakonu tako da se ne napušta govornica. Za prekid "filibustera" potrebno je 60 glasova. Thurmond je 1957. govorio protiv zakona o građanskim pravima neprekidnih 24 sata i 18 minuta. No, bude li izabran, oborit će još jedan rekord - dosadašnji najduži senatorski staž imao je Carl Hayden (umro 1969.) koji je služio ukupno 42 godine. (Hina) ps br 181257 MET apr 96