WASHINGTON, 20. ožujka (Hina) - Nakon očekivane i uvjerljive pobjede Boba Dolea u utorak u državama središnje Amerike, vođa senatske većine nadomak je republikanske predsjedničke nominacije. Osvajanjem većine glasova na republikanskim
izborima u Ohiu, Michiganu, Illinosu i Wisconsinu, Dolea od predsjedničke nominacije dijeli samo nekoliko glasova koje će, kako očekuje njegov stožer, upisati već 26. ožujka na izborima u Californiji.
PREBACUJE UTRKU U WASHINGTON
WASHINGTON, 20. ožujka (Hina) - Nakon očekivane i uvjerljive pobjede
Boba Dolea u utorak u državama središnje Amerike, vođa senatske većine
nadomak je republikanske predsjedničke nominacije. Osvajanjem većine
glasova na republikanskim izborima u Ohiu, Michiganu, Illinosu i
Wisconsinu, Dolea od predsjedničke nominacije dijeli samo nekoliko
glasova koje će, kako očekuje njegov stožer, upisati već 26. ožujka na
izborima u Californiji. #L#
Kako je sadašnji američki predsjednik Bill Clinton već prije 15-ak
dana osigurao potrebnu većinu glasova za predsjedničku nominaciju u
svojoj stranci, a dvojbi više nema ni na republikanskom polju, utrka
za ovogodišnje američke predsjedničke izbore 'seli' se - na
washingtonski teren.
I Clintonovi i Doleovi suradnici drže da će se borba za Bijelu kuću
idućih nekoliko mjeseci voditi oko nekoliko gorućih pitanja -
zakonskim prijedlozima. U središtu će svakako biti uravnoteženje
saveznog proračuna, s posebnim naglaskom na sudbinu programa
zdravstvene zaštite za siromašne i starije Amerikance, te reforma
sustava socijalne pomoći i promjene u sustavu oporezivanja.
Ovotjedno obnavljanje pregovora o proračunu Bijele kuće i
republikanskog Kongresa, odnosno prvih ljudi dviju institucija, već su
označeni neformalnim početkom nove faze predsjedničke utrke.
Tako će se, nakon nekoliko intenzivnih mjeseci kampanje po čitavoj
Americi i prijeđenih tisuća milja, odmjeravanje snaga preseliti u
jednu jedinu washingtonsku ulicu - Pennsylvania aveniju. Na jednom je
kraju te ulice Bijela kuća, na drugom Kongres.
Obje su strane počele razrađivati taktike i analizirati moguće učinke
pojedinih koraka.
Kome će više koristiti ako se podjednakim naporima Clintona i Dolea
postigne dogovor oko nekih ključnih pitanja na relaciji Bijela kuća -
Kongres? Tko će profitirati, ako se postizanjem dogovora oko neke
teme, ukloni moguće goruće područje predsjedničke debate?
Jedno od glavnih pitanja na koje ovih dana republikanci traže odgovor
jest hoće li moći uspješno oslikati Clintona kao opstrukcionaša ako ga
dovedu u poziciju da zaredom stavlja veto na 'republikanske' zakone.
Doleov stožer smatra da vođa senatske većine treba pokazati da je
pokušao donijeti zakone, od uravnoteženja proračuna do reforme
socijalne zaštite, no da ga je u tome spriječio predsjednički veto.
Po vijestima koje cure iz Kongresa republikanci na stolu imaju 40-ak
zakonskih prijedloga koji će izražavati Doleov program za
predsjedničke izbore.
U okviru prestrojavanja u republikanskim redovima Kongresa
predsjednik Predstavničkog doma Newt Gingrich odlučio se povući u
sjenu Dolea kako bi omogućio svom kolegi da pokaže sve liderske
kvalitete. Prvi znak takve promjene je da je Doleu u stranci ovih dana
javno priznata zasluga za osvajanje potrebne podrške republikanskih
kongresmena, nakon njihova višemjesečnog protivljenja, za zakon kojim
će se omogućiti američkom predsjedniku da uloži veto na pojedine
odredbe zakona. Sadašnjim zakonima Clinton može vetirati jedino čitav
zakon.
Ni izborni stožer sadašnjeg američkog predsjednika ne sjedi prekriženih
ruku. Republikanski su se potezi više puta do sada slomili o glavu
njihovim tvorcima i stoga se razmatra i opcija oslikavanja Dolea kao
političara ekstremnih pozicija. Na američkom je predsjedniku da
raščlani svaku manjkavost republikanskog programa te upozori na prepreke
koje on postavlja pred Clintonove pokušaje zaštite američkog društva
od radikalnih zahvata.
Većina američke javnosti, po zadnjim anketama, na strani je sadašnjeg
predsjednika. Clintonovi izgledi da osigura ulazak u Bijelu kuću
desetak su posto veći od Doleovih. Posebno su zanimanje proteklih dana
izazvala istraživanja javnog mnijenja koja su pokazala da bi Dole, s
bivšim prvim čovjekom američke vojske Colinom Powellom kao
potpredsjedničkim kandidatom, pobijedio na izborima. No, svako
nagađanje o takvom ishodu prekinuo je sam general izjasnivši se protiv
svoga povratka u politički život.
Za sada je još uvijek na rubu medijskog interesa američki milijarder
Ross Perot koji mjesecima ustrajno registrira treću političku stranku
širom Amerike i, očigledno, ima u vidu ponovnu kandidaturu za
predsjedničke izbore. Ovaj Teksašanin, koji je 1992. osvojio 19 posto
glasova na općim predsjedničkim izborima, prijavio se u nekim
državama, u kojima ne može registrirati stranku, kao predsjednički
kandidat. Objašnjenje toga koraka je da se radi o 'rezervaciji' prava
koje omogućuje naknadnu prijavu pravog predsjedničkog kandidata
Perotove Stranke reformi. U to tumačenje ipak malo tko vjeruje to više
što čitav projekt osnivanja treće političke stranke financira ovaj
milijarder vlastitim sredstvima.
Po procjenama mnogih analitičara njegova bi kandidatura bila
dobrodošla pomoć Clintonu, jer bi odvukla dio Doleovih glasova. No,
ankete pokazuju da na predsjedničkim izborima Perot ne bi postigao
bolji rezultat od onog prije četiri godine.
(Hina) ps br
201158 MET mar 96