O POSLOVANJU HRT-A I O IZVJEŠĆU O RADU VIJEĆA HRT-A NA SLIJEDEĆOJ SJEDNICI

SLIJEDEĆOJ SJEDNICI ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Predsjednik Sabora RH akademik Vlatko Pavletić povukao je s dnevnog reda 7. sjednice Zastupničkog doma Godišnje izviješće o poslovanju HRT-a za 1995. godinu i Izviješće o radu Vijeća HRT-a i ocijena ostvarenja programske orijentacije Hrvatskog radija i Hrvatske televizije u 1995. #L# Toj odluci prethodilo je očitovanje Vladimira Šeksa u ime Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji je izvijestio da je Izviješće o radu Vijeća HRT-a Domu podnijela radna skupina Vijeća, a ne većina članova toga tijela te stoga ono ne može biti relevantno. Skidajući prvo s dnevnog reda Izviješće o radu Vijeća HRT-a akademik Pavletić je naglasio je kako se i "sam osjeća obmanutim jer mu nije bilo poznato da to Izviješće nije izradila većina članova Vijeća HRT-a". Zamjerio i predsjedniku Vijeća dr. Marijanu Šunjiću što nije nazočan sjednici Doma. Glavni direktor HRT-a Ivica Mudrinić potom je uvodno govorio o Izviješću o poslovanju HRT-a za 1995. godinu, istaknuvši da je prodajom zgrade u Jurišićevoj 4 došlo do pozitivnog rezultata u poslovanju za prošlu godinu. Bez te transakcije, rekao je Mudrinić, redovito poslovanje pokazalo bi gubitak od 3,5 milijuna kuna. U ovoj bi godini između ostaloga trebalo utvrditi način i uvjete za pružanje 'žive veze' prema hrvatskim iseljenicima, što podrazumjeva ojačavanje satelitskog programa, a uz neodgodivu izgradnju novih studija, djelatnicima na HRT-u o treba omogućiti tehničke i materijalne mogućnosti kako bi što profesionalnije obavljali svoj posao, kazao je Ivica Mudrinić. Nakon kraće rasprave u kojoj su sudjelovali Srećko Bijelić (HNS), Joško Kovač (HSS) i Božo Kovačević (HSLS), a koji su zatražili da se o oba izviješća provede objedinjena rasprava, (što je sukladno i zaključku Zastupničkog doma) te da izviješće o poslovanju HRT-a mora sadržavati i nalaze Državne revizije, akademik Vlatko Pavletić povukao je s dnevnog reda i drugo izviješće, zaključivši da će biti uvršteni u dnevni red slijedeće sjednice. Glavni direktor HRT-a Ivica Mudrinić izvijestio je da je Državna revizija u HRT-u te da će Dom biti upoznat s nalazima. Zastupnički dom zaključio je raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o blaganima, spomen danu i neradnim danima u RH. Kao novi blagdan predlaže se utvrditi 5. kolovoza - Dan domovinske zahvalnosti, dok se 6. siječnja - Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak i 1. studenoga - Svi sveti, koji su po prijašnjem zakonu bili neradni dani predlažu utvrditi kao blagdani. Po predloženom zakonu spomen dan u RH bio bi druga nedjelja u svibnju - spomen dan na hrvatske žrtve u borbi za slobodu. Taj dan obilježavao bi se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti žrtvama hrvatske borbe za nezavisnost i slobodu. U kraćoj, ali vrlo polemičnoj raspravi ponovljeni su brojni prijedlozi i stavovi izrečeni tijekom prvog čitanja. Posebnu pozornost potaknuo je amandman Ivana Gabelice da se namjesto 22. lipnja kao Dan antifašističke borbe obilježava 14. kolovoza kada je, naveo je, izglasana Atlanska povelja. Podršku tom amandmanu izrekli su uz ostale u ime Kluba HSS-a Joško Kovač i u ime kluba HSP-a Vlado Jukić. Milorad Pupovac (ASH) značajnim je ocijenio činjenicu što je 22. lipnja - Dan antifašističke borbe utvrđen u zakonu. Ustvrdivši da je 22. lipnja laž, povijesna neistina i zabluda Đuro Perica (HDZ) je kazao da je hrvatski narod i prije toga pružio otpor fašizmu. U svom istupu uz ostalo neprihvatljivim je ocijenio da se uspomena na sve žrtve koje je dao hrvatski narod za svoju slobodu obilježi samo spomen danom. Janko Bobetko (HDZ) pozvao je da se o povijesnim stvarima raspravlja smireno i argumentirano, napominjući da prihvaća svaku valorizaciju, ali objektivnu. (Hina) bm/sšh ds 171745 MET apr 96