OBILJEŽEN DAN STRADANJA JUNAŠTVA JOM HAŠOA

ZAGREB, 16. travnja (Hina) - U nazočnosti brojnih pripadnika Židovske općine u Zagrebu, predstavnika hrvatske vlasti, vjerskih zajednica, članova diplomatskoga zbora te javnih i kulturnih djelatnika danas je na zagrebačkom groblju Mirogoju održana komemoracija žrtvama holokausta. Taj je dan, nazvan po židovskom kalendaru Jom Hašoa 27. nisan, dan sjećanja na žrtve nacističkoga i fašističkoga genocida nad Židovima u Drugom svjetskom ratu. #L# Na taj dan Židovi u cijelom svijetu održavaju komemoracije u počast šest milijuna Židova ubijenih u holokaustu. Na početku komemoracije na dijelu židovskoga groblja uz spomenik Mojsiju u ime predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana vijenac je položio predstojnik Ureda Predsjednika dr. Ivo Sanader. Vijenac je položila i zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić. Položeni su potom vijenci Židovske općine u Zagrebu. Obraćajući se nazočnima na današnji dan - Dan stradanja i junaštva za žrtve holokausta, predsjednik zagrebačke Židovske općine i koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus, uz ostalo je kazao da svi Židovi današnji dan Jom Hašoa prihvaćaju kao židovski zajednički zavjet koji ih obvezuje na vječno sjećanje. "Zato se mi ovdje svake godine na Dan Jom Hašoa sastajemo na židovskom groblju na Mirogoju da odamo počast i izrazimo poštovanje svima znanima i neznanima, nevinim žrtvama - djeci, ženama, muškarcima i starcima koji su morali nestati jer su bili Židovi. To im je bilo određeno rasističkim zakonima, nacističke Njemačke, Nezavisne Države Hrvatske i još nekih kvislinških država u Europi", kazao je dr. Kraus. Govoreći o Židovskoj zajednici uoči Drugoga svjetskog rata, dr. Kraus je napomenuo da je u Hrvatskoj ta zajednica u to vrijeme imala oko 24 tisuće članova koji su živjeli u 39 židovskih općina. U Zagrebu je bila najveća zajednica s oko 12 tisuća članova što je iznosilo oko sedam posto stanovništva grada. U Hrvatskoj je prije toga rata postojala 41 sinagoga. U nacističko-ustaškom genocidu nestalo je 20 tisuća Židova u koncentracionim logorima NDH i Trećeg Reicha, kazao je Kraus. Danas, dodao je predsjednik Kraus, Židovska zajednica u Hrvatskoj ima manje od tri tisuće članova u devet židovskih općina s tri sinagoge koje su zadržale svoju funkciju, a nekoliko sinagoga koje su čudom preostale, dobile su drugu namjenu, a da se, kako je rekao Kraus, Židove o tome uopće nije pitalo. Prisjećajući se i komemorirajući članovima Židovske zajednice u Zagrebu, dr. Kraus je podsjetio da Židovska općina u Zagrebu zna za gotovo sva imena članova te zajednice koji su nestali u holokaustu, te dodao da su u NDH Židovima oduzete sve pokretnine i nekretnine. Govoreći o današnjem vremenu, dr. Kraus je kazao da je raspadom Jugoslavije Židovska zajednica u Hrvatskoj postala nova, autonomna europska zajednica. Iako brojem nije velika, ona ima izgrađene temelje za razvoj i održanje židovskog identiteta. To su njezine tradicionalne institucije i djelatnost, njezina otvorenost komunikaciji i razgranate veze sa židovstvom u Europi, Sjedinjenim Državama i Izraelom, rekao je dr. Kraus. "Ali ovom prilikom ne želimo zatajiti i svoje probleme. U budućnosti naša zajednica ne želi živjeti od pomoći koju dobiva od židovskih organizacija iz svijeta i Republike Hrvatske. Želimo da nam se zakonskim putem vrati imovina koju su stekli naši preci, koja nam je sva oduzeta 1941. zakonima NDH i bespravno postala bilo državnim, bilo privatnim vlasništvom koja nam je zakonima FNRJ de iure vraćena 1945. i opet oduzeta nacionalizacijom - koju nam sada najnoviji zakonski prijedlog o odšteti za oduzetu imovinu ne predviđa vratiti", kazao je predsjednik Židovske općine dr. Kraus. Ističući kako govori o imovini Židovske zajednice, privatnoj imovini, i imovini članova Zajednice ubijenih u holokaustu, dr. Kraus je rekao da se Židovska zajednica u svojem zahtjevu poziva na pravednost i istinu, ali i na Rezoluciju o židovskoj imovini Europskog parlamenta od 11. prosinca 1995. U ime žrtava holokausta kojima je posvećena današnja komemoracija dr. Kraus je kazao da Židovska zajednica mora izraziti i svoje negodovanje zbog namjere da se memorijalno područje Jasenovca preuredi kao "Hrvatsko spomen područje svih ratnih žrtava". Naš židovski zavjet, sjećanje na žrtve holokausta, ne dopušta nam oprost u ime žrtava. Opraštati možemo samo u svoje ime. Naše sjećanje sadrži i opomenu i osudu. Stoga ne možemo zamisliti da se na jednom mjestu uz kosti židovskih žrtava nađu posmrtni ostaci i onih koji su krivi za njihovu patnju i mučeništvo, a to bi se po novom konceptu jasenovačkoga memorijalnog područja moglo dogoditi", kazao je dr. Kraus. Židovska se zajednica oslanja na Rezoluciju Europskog parlamenta od 11. veljače 1993. o zaštiti koncentracionih logora kao povijesnih spomenika, naglasio je dr. Kraus. Također je istaknuo kako imaju potporu Svjetskog i Europskog židovskog kongresa i mnogih drugih i ne samo židovskih organizacija. "Vjerujemo ipak da će se ta namjera demokratski raspraviti u prvom redu u ime poštovanja žrtava holokausta", kazao je na koncu predsjednik Židovske općine dr. Ognjen Kraus. Na završetku komemoracije rabinski kandidat Moše Mešulam pročitao je psalam 92. i otpjevao Kadiš za žrtve holokausta. Na komemoraciji je nastupio i mješoviti pjevački zbor "Lira" koji je u spomen na žrtve holokausta također otpjevao nekoliko prigodnih židovskih pjesama. Komemoraciji na Mirogoju uz visoke državne dužnosnike hrvatske vlasti bio je nazočan pomoćni biskup zagrebački mons. Đuro Kokša, papinski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giulio Einaudi, veleposlanik Republike Njemačke u Hrvatskoj dr. Horst Weisel, savjetnik i zamjenik veleposlanika u veleposlanstvu SAD-a u Republici Hratskoj Robert Finn, predsjednik HSLS-a Vlado Gotovac i drugi. (Hina) ta/dm vkn 161923 MET apr 96