ZAGREB, 3. travnja (Hina) - U Hrvatskoj je lani proizvedeno 17 tisuća tona jabuka, čak 41 posto više u odnosu na 1994., 16 tisuća tona mandarina te oko 500 tona krušaka, izjavio je predsjednik Hrvatske voćarske matice (HVM) Josip
Vrbanek.
ZAGREB, 3. travnja (Hina) - U Hrvatskoj je lani proizvedeno 17 tisuća
tona jabuka, čak 41 posto više u odnosu na 1994., 16 tisuća tona
mandarina te oko 500 tona krušaka, izjavio je predsjednik Hrvatske
voćarske matice (HVM) Josip Vrbanek. #L#
Najveći hrvatski proizvođač jabuka, inače najvažnije voćne kulture,
prošle je godine bilo nedavno privatizirano čakovečko "Agromeđimurje",
s proizvodnjom od šest tisuća tona, dok je na drugom mjestu bila
našička "Hana" s dvije tisuća tona.
Zanimljivo je istaknuti kako su mali privatni proizvođači proizveli
lani, na površinama između 0,5 i 25 hektara, od šest do sedam tisuća
tona jabuka. Gledajući proizvodnju jabuka prema hrvatskim regijama,
najveći su proizvođači bile plantaže u Velikoj Gorici, ukupne površine
35 hektara, zatim u Moslavini i Slavoniji.
Istodobno, proizvodnja mandarina najzastupljenija je bila u dolini
Neretve, na Braču te u Kaštelama, dok su se u Borincima, Slavonskom
Brodu i u Popovači proizvodile kruške.
Kako bi dosegnula prijeratnu proizvodnju jabuka od 47 tisuća tona,
Hrvatska treba zasaditi još dvije tisuća hektara poljoprivrednih
površina, ističe predsjednik Vrbanek.
Usporedbe radi, Francuska i Italija godišnje proizvedu po dva
milijuna tona jabuka, dok se u susjednoj Sloveniji godišnja
proizvodnja tog voća kreće oko 55 tisuća tona. Inače, prije rata
slovenske su se jabuke plasirale uglavnom na zagrebačko i dalmatinsko
tržište.
Republika Hrvatska bila je u bivšoj Jugoslaviji najvećim potrošačem
svježeg voća, posebice Zagreb.
Kako bi se hrvatskim voćarima vratio negdašnji ugled, napominje
predsjednik Vrbanek, potrebno je hitno omogućiti ustupanje
poljoprivrednih površina u koncesiju ili organizirati njihovu prodaju,
budući da je dosadašnji najam za razdoblje od deset godina, zbog
nemogućnosti potpunog iskorištenja zemljišta, neprihvatljiv za većinu
voćara. Također, trebalo bi ponovno uvesti prelevmane, carinske
zaštitne mjere kojima se povećava cijena uvezenog proizvoda, a
ostvarena se sredstva ulažu u domaću proizvodnju.
Predsjednik Vrbanek osobito je istaknuo potrebu utemeljenja Državnog
zavoda za voćarstvo, znanstveno-razvojne ustanove koja bi na domaće
voćarstvo primijenila strana znanstvena dostignuća. U sklopu tog
zavoda trebali bi djelovati Državni matični nasad i Državni pokusni
nasad.
(Hina) kt sbo
031546 MET apr 96