ZASTUPNIČKI DOM SABORA ZAVRŠIO DANAŠNJI RAD

ZAGREB, 28. ožujka (Hina) - Zastupnički dom Sabora završio je večeras drugi dan rada 6. sjednice. Današnji je rad zaključen na zamolbu zastupnika Ivana Gabelice, čiji je zakonski prijedlog o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika kasno večeras došao na dnevni red. Ustvrdivši da je u sabornici tek desetak zastupnika i da nije sposoban sažeto obrazložiti svoj zakonski prijedlog, Gabelica je zamolio prekid što je, uz traženje i ostalih zastupnika, predsjedatelj Dražen Budiša i prihvatio, unatoč tome što su se, po planu 6. sjednice Zastupničkog doma, danas trebale raspraviti još tri točke dnevnog reda. #L# Prije prekida sjednice, u objedinjenoj raspravi o konačnim prijedlozima zakona o izmjena i dopuna Zakona o visokim učilištima i o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, jedna skupina zastupnika ocijenila je da se njima ugrožava autonomija znanosti i sveučilišta, dok je druga skupina isticala da oni pridonose toj autonomiji. U ime klubova zastupnika SDP-a, HSLS-a i IDS-a, dr. Antun Vujić, dr. Zlatko Kramarić i dr. Axel Luttenberger iznijeli su stajalište o ugrožavanju autonomije te pokušaju ideologizacije i nadzora sveučilišta od strane vladajuće stranke. "Znanost mora biti autonomna", rekao je Vujić obrazlažući amandmane koje je podnio zajedno sa zastupnikom Kramarićem. Njihova je svrha, naglasio je, omogućiti interakciju svih elemenata odlučivanja na sveučilištima kako bi se "osigurao širi prostor slobode znanosti". Dr. Zlatko Kramarić je apelirao da se ti amandmani uvaže, a dr. Luttenberger je istaknuo da predložene zakone treba poduprijeti, ali, po njegovim riječima, oni su manjkavi, odnosno malo govore o akademskim slobodama koje su uvjet sveučilišne autonomije. Nasuprot njima, dr. Smiljko Sokol (HDZ) drži da su predložene promjene minimum, potreban da bi sustav hrvatske znanosti i sveučilišta zaživio i da bi se dijelom prekinula trogodišnja blokada sveučilišta. Odbacujući prigovore o ugrožavanju sveučilišne autonomije, dr. Sokol je obrazložio da su sveučilišta državne, a ne privatne institucije, i da stoga Ministarstvo znanosti i tehnologije mora - u dijelu prava koja se odnose na vlasnika - imati potrebne ovlasti. Ali svakako, dodao je Sokol, sveučilišna autonomija podrazumijeva i sudjelovanje sveučilišnih nastavnika i studenata u odlučivanju. Izmjene zakona su, ocijenjuje i Srećko Bijelić (HNS), usmjerene daljem jačanju sveučilišne autonomije, te smanjivanju upletanja države u poslove na sveučilištima, koji se nje ne tiču. (Hina) msj/bn sp sp 282214 MET mar 96