ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora prijepodne je završio raspravu o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (prvo čitanje) kojim bi se, po ocjeni predlagača, jasnije
razgraničile ovlasti među tijelima HRT-a, uspostavila logična hijerarhija upravljanja i odgovornosti, omogućio bolji organizacijski ustroj i povećala djelotvornost sustava.
ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora prijepodne
je završio raspravu o prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o Hrvatskoj radioteleviziji (prvo čitanje) kojim bi se, po ocjeni
predlagača, jasnije razgraničile ovlasti među tijelima HRT-a,
uspostavila logična hijerarhija upravljanja i odgovornosti, omogućio
bolji organizacijski ustroj i povećala djelotvornost sustava. #L#
U raspravi o tom zakonskom prijedlogu istaknuto je, pak, kao što je u
ime Kluba IDS-a rekao Damir Kajin, da hrvatski Sabor mora imati veći
utjecaj na HRT-u. Kajin zato predlaže da Statut HRT-a potvrđuje te da
imenuje članove uprave, ne kako se predlaže - Vlada, nego Sabor.
Predlaže to i Joško Kovač (HSS) koji ocjenjuje da bi, u slučaju da
Sabor imenuje direktora HRT-a, a Vlada članove uprave, "Sabor imao tek
formalan utjecaj, ali ne bi mogao ni o čemu odlučivati".
Predloženo usklađivanje Zakona o HRT-u sa Zakonom o trgovačkim
društvima, istaknuli su u raspravi ponajprije zastupnici oporbenih
stranaka, treba dopuniti i odredbom da HRT, uz upravu, ima i nadzorni
odbor. Na to upozoravaju i Mato Arlović (SDP), Božo Kovačević (HSLS),
Marijan Filipović (HSS) te Srećko Bijelić (HNS), a u ime Odbora za
pomorstvo, promet i veze, amandmanom to predlaže i Juraj Buzolić.
Milorad Pupovac (ASH) govoreći o emisijama o nacionalnim manjinama,
upozorava da se u jedinoj emisija koja se bavi manjinama na Hrvatskoj
televiziji ("Prizma") "ne pravi razlika između informacija o životu
nacionalnih manjina i njihovih potreba u području obrazovanja, kulture
ili vjere". Takav način rada Pupovac naziva "klasičnim primjerom
geotoizacije manjina".
Zastupnici HDZ-a ocijenili su, pak, da se rasprava o predloženom
zakonu previše politizira, te tako Vladimir Šeks ocjenjuje da je
rasprava "o Vijeću HRT-a i HRT-ovu programu posve izvan dnevnog reda",
a Hrvoje Hitrec kaže da se svaka rasprava o HRT-u koristi za
"demoniziranje HRT-a", iako je HRT-ov program, po njemu, "puno bolji
od programa mnogih zapadnih susjednih zemalja".
Hitrecu se predloženi ustroj HTV-a čini "vrlo logičnom okomicom, jer
se čovjeku koji odgovara Saboru daju slobodne ruke da formira svoju
ekipu". Slaže se, međutim, sa zastupnicima koji su upozorila na
sužavanje ovlasti Vijeća HRT-a, pozivajući se na odredbu po kojoj se
Vijeće stavlja u istu razinu s unutarnjim tijelima HRT-a. Slaže se
također i s ocjenom Ivana Hranjeca (HDZ) da je Vijeće, sa sadašnjih 35
članova, preglomazno i neoperativno tijelo. Stoga predlaže da se taj
broj smanji, a da u domeni Vijeća ostane programska orijentacija
HRT-a.
Drago Krpina (HDZ) drži da HRT ne treba preoblikovati po Zakonu o
trgovačkim društvima, već smatra da bi HRT trebao zadržati karakter
javnog poduzeća, "jer bi tako bio više izložen utjecaju javnosti zbog
koje i postoji", a bolje bi obavljao i svoju zadaću u skladu s
nacionalnim i državnim interesima. Krpina nedopustivim drži
"degradaciju položaja Vijeća HRT-a", jer smatra da njegov položaj i
ovlasti treba ojačati.
U kraćem obraćanju na kraju rasprave pomoćnik ministra pomorstva,
prometa i veza Dominik Filipović najavljuje da je Vlada već uputila
zahtjev za smanjenjem naknada za koncesiju radiopostajama, a prihvaća
i zaključak Odbora za pomorstvo, promet i veze da se naknade oslobode
radiopostaje na ratom zahvaćenim područjima. Pritom samo traži jasnije
određenje, pa predlaže da to budu radiopostaje na područjima oslobođenim
u akcijama Bljesak i Oluja, te postaje na području hrvatskog
Podunavlja.
Zastupnički je dom nastavio rad raspravom o prijedlogu ustavnog
zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom.
(Hina) bn/bm sp
011419 MET mar 96