ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Najnovija knjiga Božidara Petrača "Futurizam u Hrvatskoj", u nakladi pazinskog ogranka Matice hrvatske, predstavljena je danas javnosti na redovitoj tribini Društva hrvatskih književnika.
ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Najnovija knjiga Božidara Petrača
"Futurizam u Hrvatskoj", u nakladi pazinskog ogranka Matice hrvatske,
predstavljena je danas javnosti na redovitoj tribini Društva hrvatskih
književnika. #L#
Ovo je dossiere, kako ga u proslovu knjige naziva sam autor, zbirka
tekstova o ukupnoj recepciji futurizma u hrvatskoj književnosti,
pokreta koji se razvio u Italiji. Njegovo je glavno obilježje
odbacivanje svih dotadašnjih književnih pravaca, figurativne
umjetnosti, glazbe, urbanizma, scenografije, pa čak i politike.
Petrač ističe da je tom knjigom nastojao sjediniti svoja dosadašnja
istraživanja futurizma kao književnopovijesne činjenice, koja će
poslužiti jasnijem uvidu u zbivanja u hrvatskoj književnosti na
počecima i u prvim desetljećima 20. stoljeća.
O knjizi je govorio i jedan od vodećih poznavatelja književnosti
futurizma i avangarde Aleksandar Flaker, istaknuvši da je Petrač u
knjizi skupio sve tekstove o futurizmu koji su bili objavljivani u
književnim revijama i časopisima. Naglasio je da smo ovom knjigom
dobili optimalnu sliku futurizma na hrvatskom tlu, a podsjetio je i na
ulogu prvoga hrvatskog futurističkog glasila "Zvrk" u Zadru, autora
Joa Matošića sa suradnicima, koji zbog početka Prvoga svjetskoga rata
nikada nije objavljen.
Mladen Machiedo je, govoreći o tekstovima u hrvatskoj književnosti o
futurizmu, ističe da je veliku ulogu imao utemeljitelj talijanistike
dr. Mirko Deanović, koji je i sam sudjelovao u nekoliko futurističkih
manifestacija. Machiedo je na nekim tekstovima Matoša, Janka Polića
Kamova, Ujevića, Šimića, Krleže i Donadinija upozorio na futuristička
mjesta te na mjesto futurizma u hrvatskoj književnosti uopće. Naglasio
je da je to vrlo poticajna knjiga za buduća istraživanja toga pokreta
u hrvatskoj književnosti.
Autor knjige Božidar Petrač naglasio je da knjiga spoja tri žarišta
hrvatske kulture: Pazin, Zadar i Zagreb te da obuhvaća razloge
prihvaćanja futurizma u Hrvatskoj između 1909. i 1914. Podsjetio je na
ulogu zadarskoga futurističkog kruga oko časopisa "Zvrk", čiji su
sudionici i zagovornici težili da se Hrvatska oslobodi Beča, Pešte i
Beograda.
(Hina) ta mc
261712 MET mar 96