ŽUPANIJSKI DOM SABORA: PODRŠKA KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O ZATEZNIM KAMATAMA

KAMATAMA ZAGREB, 26. ožujka (Hina) - Županijski dom hrvatskog Sabora na današnjoj je sjednici podržao većinom glasova Konačni prijedlog zakona o zateznim kamatama koji je u drugom čitanju, a nakon šire rasprave "zeleno svjetlo" dobio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bankama i štedionicama, koji je u saborskoj proceduri u prvom čitanju. #L# Konačnim prijedlogom zakona o zateznim kamatama propisuje se obračunavanje i plaćanje zateznih kamata u slučajevima kada dužnik kasni s ispunjenjem novčanih obveza. Novčanim obvezama, prema odredbama predloženog zakona, smatraju se i obveze po osnovi poreza, prireza, carine, pristojbi, doprinosa i drugih javnih prihoda. Zateznim kamatama želimo štititi vjerovnike, naglasio je uvodno zamjenik ministra financija Mijo Jukić, napominjući da je uz stabilnu valutu i stabilne cijene, osnovna pretpostavka za normalno poslovanje upravo zaštita vjerovnika. Istaknuo je također da treba jedinstveno urediti zatezne kamate za sva neplaćanja, pa i državna, budući da su na gospodarskom tržištu svi jednaki. Izvijestivši da su na Odboru za gospodarstvo i financije za predloženi zakon glasovala tri člana, a tri bila protiv, predsjednik Odbora Tihomir Zovak iznio je više naglasaka iz rasprave, među kojima i pitanja podrazumjeva li se da je i država dužnik, kao i što će država učiniti da kamate počnu padati. Većina zastupnika u raspravi je upozorila da je krajnje vrijeme da se zateznu kamatu odredi zakonom, a ne odlukom, odnosno uredbom hrvatske Vlade. Rečeno je i da bi kod zateznih kamata morala postojati jednakost između državnih dužnika i onih koji su dužni državi. Izmjenama i dopunama Zakona o bankama i štedionicama, kako se napominje u obrazloženju, želi se uz ostalo riješiti i pitanje velikih plasmana banaka u dionice ili udjele u trgovačkim društvima te pitanje kreditiranja dioničara banaka. Predloženi zakon donosi nove restrikcije, čime se neće pridonijeti krajnjem cilju jačanju gospodarstva, rečeno je uz ostalo u široj raspravi, te navedeno kako je jedna od restriktivnih odredbi i ona prema kojoj je za imenovanje predsjednika uprave banke potrebna suglasnost NBH. Postavljen je i upit koliko je usklađena odredba prema kojoj NBH može oduzeti odobrenje za rad banke, odnosno podružnice inozemne banke, sa načelom pravne sigurnosti. Đuro Panjan (HDZ) mišljenja je kako bi prihvatljivije bilo propisati kazne nego zatvarati banke. Tomislav Ninčević (SDP) iznio je podatke o imobiliziranim sredstvima u inozemnim bankama ustvrdivši da je i to dijelom uzrok skupoće kapitala u Hrvatskoj. Ivo Markotić (HDZ) istaknuo je kako je suglasan s predloženim izmjenama, ocijenjujući da su one usmjerene na usuglašavanje hrvatskog bankarskog sustava sa sustavima razvijenih zemalja te da se njima uvodi red u bankarski sustav. Napominjući da izmjene zakona reguliraju i područje informacija o dužnicima, što je apsolutno dobro, Markotić je kazao da prema tome veliki krediti moraju biti registrirani u NBH i moraju biti dostupan podatak i ostalim bankama radi smanjenja rizika poslovanja. Zamjenik ministra financija Mijo Jukić podsjetio je na porazno stanje hrvatskog bankarstva prije nekoliko godina i na učinjene pozitivne pomake. U Hrvatskoj trenutno posluju, naveo je, 54 mahom privatizirane banake i 21 štedionica, a Hrvatska je na pravom putu da bude u međunarodnim financijskim tijekovima. Odgovarajući na primjedbe kazao je da je cilj dobiti zdrave i neovisne banke, da je odredba o oduzimanju odobrenja za rad usklađena s međunarodnim propisima. (Hina) bm ds 261358 MET mar 96