(od dopisnice Hine Sanje Pucak) WASHINGTON, 22. ožujka (Hina) - Useljavanje i visoki natalitet Hispanika mogao bi u Sjedinjenim Državama u idućih pedesetak godina potpuno promijeniti demografsku sliku nacije. Sadašnjim bi trendom
Hispanici 2050. činili četvrtinu stanovništva u odnosu na sadašnjih desetak posto, dok bi bijelci, kojih je sada oko 75 posto, 'pali' na svega 53 posto, procjenjuje vladin Ured za popis stanovništva. Bjelačko stanovništvo u skupini ispod 18 godina prestalo bi polovicom idućeg stoljeća biti većinom.
I HISPANICI MIJENJAJU ETNIČKU SLIKU AMERIKE
(od dopisnice Hine Sanje Pucak)
WASHINGTON, 22. ožujka (Hina) - Useljavanje i visoki natalitet
Hispanika mogao bi u Sjedinjenim Državama u idućih pedesetak godina
potpuno promijeniti demografsku sliku nacije. Sadašnjim bi trendom
Hispanici 2050. činili četvrtinu stanovništva u odnosu na sadašnjih
desetak posto, dok bi bijelci, kojih je sada oko 75 posto, 'pali' na
svega 53 posto, procjenjuje vladin Ured za popis stanovništva.
Bjelačko stanovništvo u skupini ispod 18 godina prestalo bi polovicom
idućeg stoljeća biti većinom. #L#
Nastupa doba najdramatičnijih etničkih i populacijskih promjena od
početka ovog stoljeća, kada je Ameriku zapljusnuo val imigracije iz
istočne i južne Europe, procjenjuju američki demografi.
Po predviđanjima Ureda, broj stanovnika povećao bi se sa sadašnjih
262 milijuna na 394 milijuna. Pritom bi i broj Azijata mogao
višestruko porasti - sa sadašnjih tri posto, procjene pokazuju da bi
ih 2050. bilo čak osam posto među ukupnim stanovništvom. Jedino bi
postotak crnačkog stanovništva ostao nepromijenjen - oko 12 posto.
Objavljivanje tih podataka poklopilo se s nastojanjima američkog
Kongresa da provede jednu od najvećih reformi zakona o imigraciji,
koja bi trebala obračunati s ilegalnim useljavanjem i smanjiti
legalno useljavanje.
Predstavnički dom u četvrtak je prihvatio zakon kojim se uvode snažne
mjere za borbu protiv ilegalnog useljavanja. Procjenjuje se da u
Sjedinjenim Državama u ovom trenutku živi čak 3,5 milijuna ilegalnih
imigranata te da se njihov broj povećava godišnje za 250 do 300
tisuća. Većina ih je ušla legalno, s vizama i dopuštenjem, a zatim su
ostali nakon njihova isteka.
O težini problema, podsjećaju autori zakona, govori i podatak da 20
posto zatvorenika u saveznim zatvorima čine ilegalni useljenici, da se
oni uvelike zapošljavaju na osnovi krivotvorenih dokumenata ili pomoću
njih zloupotrebljavaju povlastice poput socijalne pomoći.
Prihvaćeni zakon predviđa povećanje graničnih straža za pet tisuća
ljudi te pooštrava kazne protiv onih koji 'švercaju' ili zapošljavaju
imigrante, ali i protiv samih ilegalnih useljenika. Najkontroverznija
odredba je ona kojom se djeci ilegalnih useljenika brani pohađanje
javnih škola. Takve mjere već su ranije izglasale dvije države koje su
najizloženije nezakonitom useljavanju, Kalifornija i Teksas, no
njihovu je ustavnost osporio Vrhovni sud.
Samo Kalifornija godišnje izdvaja za školovanje djece ilegalnih
imigranata 1,7 milijardi dolara, a u sedam država s najviše ilegalnih
doseljenika, po procjeni Republikanaca, više od 3,5 milijarde dolara.
Taj bi zakon, prema predviđanjima njegovih autora, trebao smanjiti
ilegalnu imigraciju na polovicu već samim jačanjem graničnih ophodnji
kroz pet godina. Riječ je o mjeri koja bi spriječila ulazak
Meksikanaca preko granice s Kalifornijom i Teksasom.
Zakon predviđa i mogućnost da poslodavci provjere vjerodostojnost
dokumenata osobe koja traži posao, a što se samih useljenika tiče,
predviđa se onemogućavanje ponovnog ulaska u zemlju onima koji su ušli
ilegalno.
I dok je iz zakona koji je prihvatio Predstavnički dom 'ispao' dio o
restrikcijama legalnog useljavanja, te su odredbe na stolu Senata koji
bi o zakonu trebao glasovati idući mjesec. U SAD se legalno godišnje
useljava 775 tisuća ljudi. Pravo na useljavanje ograničilo bi se na
najužu obitelj naturaliziranih Amerikanaca, a smanjio bi se i broj
osoba koje u zemlju dolaze zbog posla. Predlaže se i smanjenje broja i
duljine boravka jeftinih visokostručnih stranih kadrova, kojih se
godišnje useljava oko 65 tisuća.
Tema imigracije mogla bi biti i jedna od važnijih u jesenskoj
predsjedničkoj kampanji. Upravo države koje su posebno senzibilizirane
na pitanje ilegalnih useljenika, poput Kalifornije, nose najveći udio
glasova na predsjedničkim izborima. No, rasprave i donošenje mjera
protiv imigranata ne mogu ugroziti predsjedničke kandidate jer je
ionako riječ o skupini koja nema američko državljanstvo, pa ne može ni
glasovati.
(Hina) ps br
221225 MET mar 96