ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Prijedlogom zakona o izvršenju i osiguranju, o kojem je danas raspravljao Zastupnički dom hrvatskog Sabora, želi se postići ubrzanje i pojednostavljenje postupka prisilnog ostvarenja i osiguranja
potraživanja vjerovnika. Zastupnici su u raspravi predložili da se zakon uputi u treće čitanje zbog niza izrečenih primjedbi, ali i gospodarskih i socijalnih posljedica koje bi iz njega mogle proizići.
ZAGREB, 15. ožujka (Hina) - Prijedlogom zakona o izvršenju i
osiguranju, o kojem je danas raspravljao Zastupnički dom hrvatskog
Sabora, želi se postići ubrzanje i pojednostavljenje postupka
prisilnog ostvarenja i osiguranja potraživanja vjerovnika. Zastupnici
su u raspravi predložili da se zakon uputi u treće čitanje zbog niza
izrečenih primjedbi, ali i gospodarskih i socijalnih posljedica koje
bi iz njega mogle proizići. #L#
Pomoćnica ministra pravosuđa Danica Damjanović uvodno je istaknula da
će se donošenjem tog zakona bitno poboljšati položaj vjerovnika, uz
ostalo i prebacivanjem rizika provedbe izvršenja na dužnika. Bitna
novina je i da dužnik više nema pravo na prigovor već samo pravo na
žalbu protiv rješenja o izvršenju, koje se na taj način ne zadržava.
Nadalje se propisuje mogućnost pretvaranja novčane kazne u kaznu
zatvora, a zakonom se, među inim, predlaže i 'preimenovanje'
vjerovnika i dužnika u 'tražitelja izvršenja' i 'izvršenika'.
Odbor za zakonodavstvo drži da bi pojam izvršenje u ovom zakonskom
prijedlogu trebalo zamjeniti izrazom 'ovrha', a riječ potraživanje s
'tražbina', istaknuo je Vice Vukojević. Napomenuo je da će Odbor još
jednom razmotriti taj zakonski prijedlog koji je prekasno stigao na
zastupničke klupe, a obrađuje značajnu gospodarsku materiju.
Odbor za gospodarstvo, razvitak i obnovu podržava ubrzanje i
pojednostavljenje postupka prisilnog izvršenja i osiguranja jer drži
da će se na taj način postići viša razina pravne sigurnosti u
Hrvatskoj, istaknuo je dr. Đuro Njavro.
Klub HSP-a drži da će se ovim zakonom ojačati društvena stega i
pravna odgovornost, no upozorava da je zakonski prijedlog prepun
tuđica koje treba zamijeniti hrvatskim nazivljem, kazao je Boris
Kandare. Klub HSLS-a drži nedopustivim da se ovako značajan zakonski
prijedlog zastupnicima dostavlja na klupe tek tri dana prije nego se o
njemu raspravlja, a već na prvi pogled očito je da su potrebne
ozbiljne korekcije i u sadržajnom i u jezičnom pogledu, kazao je
Vladimir Primorac.
U pojedinačnoj raspravi zastupnici su uz brojne jezične zamjerke
isticali i moguće posljedice na gospodarskom i socijalnom planu kada
otpočne primjena ovog zakona. Stoga su isticani i prijedlozi da se
zakon uputi u treće čitanje, a takav zahtjev izrekao je i Ivan
Milas (HDZ) koji je kazao da se donošenjem ovoga zakona neće bitno
promjeniti stanje jer, kako je rekao, dugovanja ne proizlaze iz
nedostatka propisa. Đuro Njavro (HDZ) drži da bi se zakon trebao
odnositi samo na one poslove koji su sklopljeni nakon stupanja na
snagu ovog zakona.
U svjetlu stanja u sudstvu o prijedlogu zakona govorio je Slavko
Linić (SDP) koji je upitao jesu li hrvatski sudovi spremni za
postupanje sukladno odredbama ovog zakona. Zakon će dovesti do
daljnjeg remećenja gospodarske situacije, a postoji mogućnost da
uslijed provedbe izvršenja mnogi radnici ostanu bez posla, drži Mato
Arlović (SDP) i upozorava da se datum početka primjene zakona treba
bitno odgoditi. Branko Levačić (HSLS) navodi da je gospodarsko stanje
u Hrvatskoj vrlo loše te da su ukupni unutrašnji dugovi prema
najnovijim podacima oko 6,3 milijarde kuna, a s tim u vezi Juraj
Bišćan (HSS) je upozorio da bi dugovi mogli postati i veći odgodi li
se početak primjene zakona.
(Hina) msj/bm ds
151434 MET mar 96