ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku 5. sjednice utvrdio je dnevni red od 21 točke te zaključio raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o istražnim povjerenstvima koji je podnio Odbor za Ustav,
Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma. Objedinjena rasprava o tri konačna prijedloga izmjena i dopuna u kaznenih zakona nastavit će se nakon stanke.
POVJERENSTVIMA
ZAGREB, 13. ožujka (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u
nastavku 5. sjednice utvrdio je dnevni red od 21 točke te zaključio
raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o istražnim povjerenstvima koji
je podnio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog
doma. Objedinjena rasprava o tri konačna prijedloga izmjena i dopuna u
kaznenih zakona nastavit će se nakon stanke. #L#
Istražnim povjerenstvom hrvatski Sabor, kao zakonodavno i
predstavničko tijelo, dobiva još jedno snažno političko oružje u
nadzoru izvršne vlasti i javnog života Hrvatske, kazao je u ime
predlagatelja Vladimir Šeks, napominjući da će istražna povjerenstva
moći osnivati Zastupnički i Županijski dom i stavljati na dnevni red
sva pitanja od javnog interesa.
Predloženi zakon o istražnim povjerenstvima osnažuje ulogu Sabora,
snažno je oružje za političku odgovornost i razvoj demokracije i stoga
ga treba podržati, najčešći su naglasci što su se čuli u kraćoj
raspravi. Istodobno je, osobito iz redova oporbenih zastupnika,
upozoreno kako je preusko propisan institut uskrate svjedočenja te
predloženo proširenje kruga osoba koje bi mogle uskratiti svjedočenje
pred istražnim povjerenstvom. Najveći broj zastupnika smatra da taj
krug trebaju činiti bračni drugovi i djeca, no Ivan Gabelica (HSP)
drži da treba ići i još šire.
U raspravi o predloženim izmjenama i dopunama Osnovnog krivičnog
zakona najviše pozornosti izazvala je odredba po kojoj bi se kaznenim
djelom smatralo i objavljivanje sadržaja državne tajne, a u izmjenama
Krivičnog zakona odredba da se od uvrede i klevete štite funkcije
predsjednika države, Sabora, Vlade, Vrhovnog i Ustavnog suda.
U ime kluba IDS-a Damir Kajin ističe kako se time stječe dojam da se
želi disciplinirati medije. Može se, nastavio je, postaviti pitanje
zašto službene osobe odaju državne tajne i kolika šteta za državu od
toga nastaje.
U ime kluba SDP-a Mato Arlović navodi kako je odavanje državne tajne
jedno, a objavljivanje drugo. Upitao je kako će javnost kontrolirati
vlast ako im budu uskraćene bitne činjenice. Stoga predlaže da se
predloženi zakoni upute u treće čitanje kako bi ostalo vremena da se i
hrvatski građani očituju o predloženim izmjenama.
U ime kluba HSLS-a Vladimir Primorac također se zauzeo za treće
čitanje. Naveo je da je Osnovnim krivičnim zakonom propisano kazneno
djelo za odavanje državne tajne, te da stoga nema razloga da se to
proširuje i na onoga tko državnu tajnu objavi. "Ne mogu se oteti dojmu
da je to stoga što se želi suzbiti javna riječ", naglasio je Primorac.
Odredbu o krivičnom djelu uvrede i klevete prema visokim državnim
dužnosnicima, za koja djela tužbu uz prethodnu suglasnost dužnosnika
po službenoj dužnosti podiže državni odvjetnik, Primorac smatra
miješanjem politike u struku, što je također, po njegovoj ocjeni,
usmjereno protiv sredstava javnog informiranja.
U ime kluba HDZ-a Vladimir Šeks podsjeća da je hrvatski Sabor
potpisao niz međunarodnih konvencija i deklaracija o ljudskim pravima
i slobodama, i o slobodi medija. Hrvatska se država mora štititi,
ističe Šeks, odgovarajući Vladimiru Primorcu da se Osnovnim krivičnim
zakonom kao kazneno djelo propisuje odavanje državne tajne ali samo za
službene, odgovorne osobe. Nema zapreke da se hrvatska država kaznenim
djelom štiti i od onih koji u javnosti objave državnu tajnu, kazao je
Šeks. Također je naglasio da nema zapreke da se kaznenim djelom za
uvredu i klevetu štite funkcije visokih državnih dužnosnika, jer,
naglasio je, to u svojim zakonodavstvima imaju sve razvijene europske
zemlje, štoviše u Hrvatskoj je broj funkcija na koje bi se
primjenjivale predložene odredbe vrlo sužen.
(Hina) bm/msj ds
131501 MET mar 96