ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora nastavio je poslijepodne raspravu o Prijedlogu zakona o carinskoj tarifi istupima predstavnika klubova zastupnika. Uglavnom je istaknuta potpora donošenju ovog zakona, no
istodobno je upozoreno na potrebu snažnije zaštite domaće proizvodnje, posebice poljoprivredne i prehrambene.
ZAGREB, 14. ožujka (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora nastavio
je poslijepodne raspravu o Prijedlogu zakona o carinskoj tarifi
istupima predstavnika klubova zastupnika. Uglavnom je istaknuta
potpora donošenju ovog zakona, no istodobno je upozoreno na potrebu
snažnije zaštite domaće proizvodnje, posebice poljoprivredne i
prehrambene. #L#
Industrijska je proizvodnja prepolovljena, a poduzetnici isključivo
usmjereni trgovini, kazao je u ime Kluba IDS-a Damir Kajin navodeći da
prema predloženom carinske stope u konačnici jesu niže, ali i da niža
carina znači i manju zaštitu domaće proizvodnje i manje proračunskih
sredstava. Navodeći primjere iz pojedinih stavki predloženog zakona
Kajin je upitao gdje su poticaji oživljenja domaće proizvodnje.
Klub HSS-a drži da bi ovaj zakon trebao biti u funkciji
pronatalitetne politike i poljoprivrednog razvoja, no sudeći prema
svemu on to nije, kazao je Marijan Filipović navodeći da je carinska
stopa za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda preniska. Naši
proizvodi propadaju, a istodobno se uvoze inozemni koji su daleko
slabije kvalitete, istaknuo je Filipović.
Klub HSLS-a drži da je u sadašnjim okolnostima Vlada predložila
prihvatljivo rješenje u Prijedlogu zakona o carinskoj tarifi, rekao
je Ivan Herak. Govoreći o potrebi zaštite domaće proizvodnje, ali ne i
poticanja monopola, istaknuo je da treba iznaći ravnotežu između
zaštite domaće proizvodnje i uvoza.
Franjo Gregurić (HDZ) naveo je da predloženi zakon znači novi
iskorak posebno jer su vrlo niske carine predviđene za sirovine i
repromaterijal što bi se vrlo brzo moglo izravno odraziti na
oživljavanje domaće proizvodnje. Na sniženje carina za uvoz sirovina i
repromaterijala osvrnuo se i Đuro Njavro (HDZ) koji također drži da bi
se kroz dva do tri mjeseca od početka primjene zakona mogli uočiti
pozitivni pomaci u domaćoj proizvodnji.
Petar Žitnik (HSS) drži da predloženi zakon uopće nije sklon
seljacima i navodi da uvećane carine dodatno poskupljuju ionako skupa
umjetna gnojiva i potiču monopolni položaj INE. Joško Kovač (HSS)
ističe da bi carinska tarifa trebala biti regulator uvoza i izvoza,
koji treba uravnotežiti u cilju zaštite domaće poljoprivredne i
prehrambene proizvodnje. Poljoprivredi, trgovini, proizvodnji, ali i
turizmu treba dati vremena da se kroz pet do deset godina strukturalno
prilagode za što lakši proboj u europsku tržišnu utakmicu, istaknuo je
u raspravi o Prijedlogu zakona o carinskoj tarifi Branko Levačić
(HSLS).
(Hina) msj/sšh ds
141725 MET mar 96