ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Prijedlog Ustavnog zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom potaknuo je širu raspravu u nastavku današnje sjednice Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. Uvodno obrazloženje dao je
ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, a govoreći o potrebi donošenja ustavnog zakona u raspravu se uključio i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić.
S MEĐUNARODNIM KAZNENIM SUDOM
ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Prijedlog Ustavnog zakona o suradnji
Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom potaknuo je širu
raspravu u nastavku današnje sjednice Zastupničkog doma hrvatskog
Sabora. Uvodno obrazloženje dao je ministar pravosuđa Miroslav
Šeparović, a govoreći o potrebi donošenja ustavnog zakona u raspravu
se uključio i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr.
Mate Granić. #L#
Kao članicu UN-a Republiku Hrvatsku obvezuju sve rezolucije i odluke
Vijeća sigurnosti UN-a, pa tako i Rezulucija 827 kojom je potvrđen
Statut Međunarodnog kaznenog suda, kazao je ministar Šeparović
navodeći da članak 29. toga Statuta obvezuje sve države na suradnju s
Međunarodnim sudom i njegovim tijelima te da sve države moraju
poduzeti potrebne mjere da udovolje zahtjevima za pomoć, kao i
nalozima izdatim od sudbenog vijeća.
Šeparović je naveo da se prema tome, a i na požurivanje međunarodne
zajednice, treba urediti niz pitanja od komunikacije s Međunarodnim
sudom, do predaje okrivljenika Međunarodnom sudu. Predloženi je zakon
ustavni jer, prema riječima ministra Šeparovića, pristankom na predaju
svojih državljana Hrvatska prenosi na Međunarodni sud dio svojega
suvereniteta, jer hrvatski Ustav izričito zabranjuje izručenje drugoj
državi.
U ime Odbora za zakonodavstvo Vice Vukojević predložio je da se
rasprava o prijedlogu ovog ustavnog zakona odgodi dok se ne izmjeni
Statut Međunarodnog kaznenog suda za teška kršenja međunarodnoga
humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije od 1991. godine i
pravila o postupku i dokazima Međunarodnog kaznenog suda. Predložio je
da se Vlada obveže da od Vijeća sigurnosti UN i Međunarodnog suda
zatraži izmjenu odgovarajućih odredaba statuta i pravila o postupku i
dokazima u smislu da Međunarodni sud za kaznena djela iz svoga
djelokruga može izreći samo one kazne koje su utvrđene zakonima država
na čijem su području ta kaznena djela izvršena.
Ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić reagirao je na prijedlog
da se rasprava o prijedlogu ustavnog zakona odgodi navodeći niz
vanjskopolitičkih aspekata vezanih uz moguće negativne posljedice
odgode. Hrvatsku na suradnju s Međunarodnim sudom obvezuje niz
dokumenata, kazao je Granić, navodeći da je Hrvatska nezadovoljna
kvalitetom rada Suda i brojem dosada optuženih. Hrvatska će se stoga
aktivno boriti za podizanje kvalitete rada Međunarodnog suda, a s
druge strane bilo kakvi otpor donošenju ovog zakona će se smatrati kao
opstrukcija, upozorio je ministar Granić. S tim u vezi kazao je da se
mogu očekivati pritisci na hrvatsku izvršnu vlast i Predsjednika
Republike. Ti pritisci bili bi izravni od zaustavljanja uključivanja u
procese europskih integracija do prekida suradnje s drugim državama, a
kao zadnju prijetnju ministar Granić je naveo i moguće sankcije.
Rasprava je nastavljena iznošenjem stajališta Klubova zastupnika.
(Hina) msj/sšh ds
011411 MET mar 96