FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZASTUPNIČKI DOM SABORA: RASPRAVA O USTAVNOM ZAKONU O SURADNJI RH S MEĐUNARODNIM KAZNENIM SUDOM

ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Prijedlog Ustavnog zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom potaknuo je širu raspravu u nastavku današnje sjednice Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. Uvodno obrazloženje dao je ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, a govoreći o potrebi donošenja ustavnog zakona u raspravu se uključio i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić.
S MEĐUNARODNIM KAZNENIM SUDOM ZAGREB, 1. ožujka (Hina) - Prijedlog Ustavnog zakona o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom potaknuo je širu raspravu u nastavku današnje sjednice Zastupničkog doma hrvatskog Sabora. Uvodno obrazloženje dao je ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, a govoreći o potrebi donošenja ustavnog zakona u raspravu se uključio i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. #L# Kao članicu UN-a Republiku Hrvatsku obvezuju sve rezolucije i odluke Vijeća sigurnosti UN-a, pa tako i Rezulucija 827 kojom je potvrđen Statut Međunarodnog kaznenog suda, kazao je ministar Šeparović navodeći da članak 29. toga Statuta obvezuje sve države na suradnju s Međunarodnim sudom i njegovim tijelima te da sve države moraju poduzeti potrebne mjere da udovolje zahtjevima za pomoć, kao i nalozima izdatim od sudbenog vijeća. Šeparović je naveo da se prema tome, a i na požurivanje međunarodne zajednice, treba urediti niz pitanja od komunikacije s Međunarodnim sudom, do predaje okrivljenika Međunarodnom sudu. Predloženi je zakon ustavni jer, prema riječima ministra Šeparovića, pristankom na predaju svojih državljana Hrvatska prenosi na Međunarodni sud dio svojega suvereniteta, jer hrvatski Ustav izričito zabranjuje izručenje drugoj državi. U ime Odbora za zakonodavstvo Vice Vukojević predložio je da se rasprava o prijedlogu ovog ustavnog zakona odgodi dok se ne izmjeni Statut Međunarodnog kaznenog suda za teška kršenja međunarodnoga humanitarnog prava na području bivše Jugoslavije od 1991. godine i pravila o postupku i dokazima Međunarodnog kaznenog suda. Predložio je da se Vlada obveže da od Vijeća sigurnosti UN i Međunarodnog suda zatraži izmjenu odgovarajućih odredaba statuta i pravila o postupku i dokazima u smislu da Međunarodni sud za kaznena djela iz svoga djelokruga može izreći samo one kazne koje su utvrđene zakonima država na čijem su području ta kaznena djela izvršena. Ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić reagirao je na prijedlog da se rasprava o prijedlogu ustavnog zakona odgodi navodeći niz vanjskopolitičkih aspekata vezanih uz moguće negativne posljedice odgode. Hrvatsku na suradnju s Međunarodnim sudom obvezuje niz dokumenata, kazao je Granić, navodeći da je Hrvatska nezadovoljna kvalitetom rada Suda i brojem dosada optuženih. Hrvatska će se stoga aktivno boriti za podizanje kvalitete rada Međunarodnog suda, a s druge strane bilo kakvi otpor donošenju ovog zakona će se smatrati kao opstrukcija, upozorio je ministar Granić. S tim u vezi kazao je da se mogu očekivati pritisci na hrvatsku izvršnu vlast i Predsjednika Republike. Ti pritisci bili bi izravni od zaustavljanja uključivanja u procese europskih integracija do prekida suradnje s drugim državama, a kao zadnju prijetnju ministar Granić je naveo i moguće sankcije. Rasprava je nastavljena iznošenjem stajališta Klubova zastupnika. (Hina) msj/sšh ds 011411 MET mar 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙