LJUBLJANA, 9. ožujka (Hina) - Vanjski dug Slovenije povećat će se sredinom ove godine na 3,6 milijardi američkih dolara, što je dvostruko više od deviznih rezervi središnje banke i 200 milijuna više od cjelokupnih deviznih rezervi u
domaćim i stranim bankama. Kada Slovenija sredinom ove godine izda prvu seriju državnih obveznica kojima će početi servisirati dio staroga jugoslavenskog duga prema komercijalnim bankama (ICC), svaki će državljanin biti zadužen za 1800 američkih dolara. U to još nisu uključene sve dubioze nastale raspadom bivše države, među ostalima i dug Ljubljanske banke u Zagrebu hrvatskim štedišama.
LJUBLJANA, 9. ožujka (Hina) - Vanjski dug Slovenije povećat će se
sredinom ove godine na 3,6 milijardi američkih dolara, što je
dvostruko više od deviznih rezervi središnje banke i 200 milijuna više
od cjelokupnih deviznih rezervi u domaćim i stranim bankama. Kada
Slovenija sredinom ove godine izda prvu seriju državnih obveznica
kojima će početi servisirati dio staroga jugoslavenskog duga prema
komercijalnim bankama (ICC), svaki će državljanin biti zadužen za 1800
američkih dolara. U to još nisu uključene sve dubioze nastale raspadom
bivše države, među ostalima i dug Ljubljanske banke u Zagrebu
hrvatskim štedišama.#L#
Jedan od pregovarača sa stranim bankama u postizanju separatnog
sporazuma o dijelu dugova bivše SFRJ, savjetnik vlade za financijska
pitanja Mojmir Mrak tvrdi da će se rizik rješavanja starih dugova s
vanjskim kreditorima ipak isplatiti. On vjeruje da će kreditni ugled
države na međunarodnom tržištu kapitala, nakon izdavanja obveznica u
ukupnoj vrijednosti 822 milijuna američkih dolara, koje će kotirati na
luksemburškoj burzi, naglo poskočiti i približiti se onom koji ima
Češka. Prvi međunarodni sindicirani kredit nakon osamostaljenja
Slovenija je uzela 1993. pod nepovoljnim uvjetima, na tri godine i s
maržom od 238 bazičnih bodova. Već lani, nakon načelnog uređenja
odnosa s Pariškim klubom, rok otplate za novi kredit povećao se na
sedam godina, a marža spustila na 50 bazičnih točaka.
Mnogo više sumnja u novi financijski aranžman s međunarodnim bankama
imala je oporba, optužujući vladu da je "zbog nepotističkih interesa i
starih veza s Beogradom neke stvari pred građanima skrila pod tepih i
zadužila generacije koje tek dolaze, lišivši ih razvojnih mogućnosti".
"Sporazum sa stranim bankarima formalno nas, ali ne i stvarno,
oslobađa klauzule o solidarnoj otplati jugoslavenskih dugova. No, igra
je mnogo profinjenija, a nju i dalje vode srpske banke", kaže jedan od
vođa Pučke stranke (SLS) dr. Janez Podobnik. Ostali su i snažnije
kritizirali vladinu kreditnu politiku. Predsjednik Socijaldemokrata
(SDSS) Janez Janša tvrdi čak da će neke financijske institucije, koje
su u vezi s domaćim političarima, prodajom luksemburških obveznica po
nominalnoj cijeni u roku 16 mjeseci predviđenom aranžmanom ostvariti
čisti profit od 30 milijuna dolara.
Polemika oko kreditne zaduženosti bit će, čini se, jedan od aduta
opozicije u predstojećoj predizbornoj kampanji. To je vjerojatno jedan
od razloga zbog kojih ni predsjednik vlade Janez Drnovšek nije u
parlamentu nastupio prilikom rasprave o preuzimanju dugova nastalih u
bivšoj SFRJ, kako su to od njega zahtijevali iz oporbenih zastupničkih
klupa.
(Hina) fl dr
091650 MET mar 96