UDRUŽENJE BANAKA HGK RASPRAVLJALO O PRIJEDLOGU IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O PRETVARANJU DEVIZNIH DEPOZITA GRAĐANA U JAVNI DUG

ZAKONA O PRETVARANJU DEVIZNIH DEPOZITA GRAĐANA U JAVNI DUG ZAGREB, 19. veljače (Hina) - Udruženje banaka i drugih financijskih institucija Hrvatske gospodarske komore raspravljalo je na današnjoj sjednici među ostalim i o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske, koji je predložio saborski zastupnik Martin Katičić, a podržalo 20 zastupnika Zastupničkog doma. #L# Obrazlažući taj zakonski prijedlog Martin Katičić je kazao da je s Vladom dogovoreno da se o njemu raspravlja za 60 dana, do kada će Vlada razmotriti moguća rješenja. Po njegovoj ocjeni primjenom Zakona neke su banke (Privredna banka Zagreb, Varaždinska banka, Istarska banka Pula, Istarska kreditna banka Umag - za ukupno 200 milijuna maraka) stavljene u neravnopravan položaj, jer im je priznat manji javni dug nego je bio iznos devizne štednje. Veće stanje javnog duga od iznosa devizne štednje priznato je za 19 banaka i to za ukupno 460 milijuna njemačkih maraka, od koji Zagrebačkoj banci 198 milijuna maraka, naveo je Katičić. Po osnovi kamate, iz proračuna su te banke dosad povukle 92,16 milijuna maraka, što je izravno povećalo njihov dohodak i dobit, a u idućih devet godina povukle bi nove iznose temeljem kamata, obrazložio je Katičić kazavši da je proračun ustvari sanirao te banke viškom priznatog im javnog duga. Namjera predlagača i zastupnika koji su poduprli izmjene zakona nije bila da se neke banke, koje su dobile više, sada stavi u lošiji položaj i ugrozi njihovo poslovanje već da se isprave načinjene greške, kazao je Katičić. Dodao je da se predlaže da banke do sada povučenih 138 milijuna maraka odmah vrate u državni proračun, a istodobno bi bankama, koje su proteklih godina bile oštećene, ove godine bio priznat puni iznos javnog duga i isplaćena pripradajuća kamata za svih pet godina. Za taj višak 'primljenih' sredstava, banke bi trebale ustupiti državi u zalog svoje dionice po tržišnoj vrijednosti te rezerve banke čime bi država bila privremeno dioničar u tim bankama dok joj ne izmire dug, kazao je Katičić dodajući da bi te banke dionice vraćale u svoje vlasništvo adekvatno godišnjim otplatama duga u korist proračuna do 31. prosinca 2004. godine. Takav bi način pomogao gospodarstvu i svim korisnicima proračuna, zaključio je Katičić. U dužoj raspravi čula su se različita mišljenja. Tako je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković kazao da su banke sanirane upravo onoliko koliko im je bio priznat gubitak temeljem depozita kod bivše NBJ, otklanjajući, kako je rekao, svaku misao da je riječ o greški, te da je bilo nepravilne ili zlonamjerne primjene zakona. Luković je posebice ukazao da je zakonom vraćeno povjerenje štediša u banke, banke su djelomično sanirane i time su osigurale ugled na međunarodnom financijskom tržištu. "Revidiranje bilanci bio bi cirkus i blamaža, a dioničari koji su kupovali dionice banke bili bi nasamareni" kazao je Luković upozorivši da se s ino-kreditorima razgovara na bazi bilance, a mijenjanje bilance imalo bi nesagledive posljedice. Predložio je da se Udruženje ogradi od inicijative i ne prihvati sudjelovati u reviziji s, po njegovoj ocjeni, "izvjesno negativnim posljedicama". Udruženje je odlučilo da ostane pri svom stavu donijetom u studenom prošle godine - da je neprihvatljivo prihvaćanje inicijative za izmjene Zakona ali da za četiri banke, koje imaju veću vrijednost oročenih deviznih depozita od vrijednosti javnog duga, treba selektivno sagledati stanje i rješiti pitanje uz selektivnu pomoć. (Hina) db ds 191548 MET feb 96