WASHINGTON, 29. veljače (Hina) - BiH, Hrvatska, Makedonija i Slovenija upozorile su u četvrtak da će zahtijevati odštetu od svakog subjekta koji, u postupku odleđivanja imovine SFRJ, povrijedi njihove interese i prava kao sljednica
bivše države.
WASHINGTON, 29. veljače (Hina) - BiH, Hrvatska, Makedonija i Slovenija
upozorile su u četvrtak da će zahtijevati odštetu od svakog subjekta
koji, u postupku odleđivanja imovine SFRJ, povrijedi njihove interese
i prava kao sljednica bivše države. #L#
Zajedničkom izjavom ministara vanjskih poslova četiriju država,
proslijeđenom Vijeću sigurnosti i Općoj skupštini UN-a, ocjenjuje se
da povreda njihovih prava i interesa, koji proizilaze iz odredba
rezolucije o suspenziji sankcija protiv SRJ, izaziva obvezu odštete.
Odredbama rezolucije 1022. uređuje se oslobađanje nekih prethodno
zamrznutih sredstva i dobara SFRJ, te izražava stajalište o načinu
zaštite interesa i prava sljednica bivše države.
"To stajalište, za nas, znači da odluka država o bilo kakvom
oslobađanju prethodno zamrznutih ili zadržanih sredstava i dobara,
koje je u suprotnosti s pravnim interesima i potraživanjima zemalja
sljednica bivše SFRJ i nije temeljeno na primjenjivim zakonima
uključivši uvriježena opća zakonska načela, nameće zakonsku obvezu tih
država da nadoknade svaku štetu nastalu takvom odlukom preostalim
četirima državama sljednicama", navodi se u zajedničkoj izjavi koju su
u New Yorku u sjedištu svjetske organizacije potpisali veleposlanici
BiH, Hrvatske, Makedonije i Slovenije pri UN-u.
"Naše vlade zadržavaju pravo da ishode povratak svojih dijelova
imovine i sredstava i/ili odštetu u sudskim postupcima pred lokalnim i
međunarodnim tijelima od tih subjekata čije su akcije izazvale tu
štetu".
Zajedničkom se izjavom ističe da su vlade četiriju država uvijek bile
za to da sljednice SFRJ postignu sporazum o raspodjeli sredstava i
imovine te o raspodjeli obveza bivše Jugoslavije, kao što je navedeno
u rezoluciji 1022.
Od početka pregovora o nasljeđivanju, u okviru Međunarodne
konferencije o bivšoj Jugoslaviji, izaslanstvo SRJ ometalo je napore za
postizanje takvog dogovora, navodi se u izjavi i dodaje da je
Arbitražna komisija te konferencije izdala 15 stajališta o raznim
pravnim aspektima nasljeđivanja. Zastoj u pregovorima nije prevladan do
završetka konferencije potkraj siječnja 1996.
Podsjeća se da je londonska Konferencija o provedbi mira, održana u
prosincu, zaključila da se ti pregovori trebaju nastaviti pod
pokroviteljstvom Vijeća za mirovnu provedbu. Pregovori bi "trebali
dovesti do sporazuma temeljenog na međunarodnom pravu o nasljeđivanju
država prema kojem bi imovina i obveze bivše Jugoslavije, koja je
prestala postojati, trebale biti ravnomjerno raspoređene među svim
državama kojih se to tiče, kao jednakopravnih sljednica".
"Naše vlade željele bi istaknuti činjenicu da je, zbog raspada SFRJ,
Narodna banka Jugoslavije, kao središnja banka bivše Jugoslavije,
prestala postojati". Institucija koja sada djeluje pod tim nazivom kao
središnja banka nove države SRJ, nije ista pravna osoba - odnosno nije
Narodna banka bivše Jugoslavije, podsjeća se.
I Arbitražna komisija Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji
zaključila je da Narodna banka Jugoslavije nije ovlaštena donositi
odluke koje se tiču imovine, prava i interesa koji se trebaju
razdijeliti među državama sljednicama u skladu s načelima državne
sukcesije, navodi se u izjavi.
"Slijedom toga, naše vlade ne priznaju nijednu odluku bivše Narodne
banke Jugoslavije i nove institucije koja nosi isto ime".
"Ako središnje banke ili druge institucije država ne budu
poštivale ovu pravnu situaciju naše vlade zadržavaju, kao što je već
izneseno, svoje pravo da zahtijevaju kompenzaciju za svaku štetu koju
bi mogle pretrpjeti".
(Hina) ps dr
292042 MET feb 96