GALIJEVO IZVJEŠĆE O DJELOVANJU I BUDUĆNOSTI UN-A U HRVATSKOJ I BIH

WASHINGTON, 8. veljače (Hina) - Suradnja svih strana i, u sklopu toga, međusobno priznanje Zagreba i Beograda te poštovanje ljudskih prava u Hrvatskoj ključni su za uspjeh UN-ove operacije u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, navodi glavni tajnik UN-a u izvješću Vijeću sigurnosti o djelovanju i budućnosti UN-a u Hrvatskoj i BiH. #L# S obzirom na odluku Vijeća da stvori snage od pet tisuća ljudi, "jasno je da misija može uspjeti samo ako bude dostatne suradnje svih strana", kaže Butros Gali u izvješću koje je objavljeno u četvrtak u New Yorku. "U tom kontekstu, međusobno priznanje Hrvatske i SRJ (Srbije i Crne Gore) moglo bi biti najvažniji čimbenik u osiguranju mirnog prijelaza regije te u omogućavanju dobrovoljnog povratka svih izbjeglih i prognanih u njihove domove." U Hrvatskoj, poručuje Gali, glavna je odgovornost zaštite ljudskih prava, uključivši i prava manjina, na Vladi. "Poštovanje ljudskih prava temeljni je kamen demokracije, stabilnosti i međunarodne prihvaćenosti za sve države." Glavni tajnik ističe važnost osiguranja odgovarajućih sredstava za misiju UNTAES-a. "Neuspjeh u Hrvatskoj ne bi imao pogubne posljedice samo na lokalno stanovništvo nego bi mogao ozbiljno potkopati te možda čak i voditi u neuspjeh međunarodne operacije u BiH, sijući sjeme novih vojnih sporova nakon IFOR-ova povlačenja". Glavni tajnik ističe da će se, u razdoblju do potpunog raspoređivanja vojnih snaga UNTAES-a, s civilnim zadaćama prijelazne uprave ići koliko se god može dalje. Postojeće civilne snage bit će pojačane preraspoređivanjem postojećeg osoblja te dopunjene stručnim osobljem za područja javne uprave, prava, izbora, kulturnih i gospodarskih pitanja, kaže glavni tajnik. Povratak prognanih i izbjeglih bit će u nadležnosti UNHCR-a, a trenutačne mjere izgradnje povjerenja bit će pojačane u suradnji sa UNHCR-om i drugim međunarodnim partnerima. Glavni tajnik ističe ključnu policijsku ulogu u provedbi UN-ova mandata. Formiranje i obuka lokalnih policijskih snaga, pod nadzorom civilne UN-ove policije i prijelaznog upravitelja, mora se dovršiti do početka demilitarizacije kako bi se stvorio osjećaj povjerenja i sigurnosti u regiji. "Ne mogu dovoljno istaknuti koliko je važno da članice UN-a osiguraju dovoljan broj visokokvalitetnih promatrača - civilnih UN-ovih policajaca koji bi ispunili ovu znatnu potrebu." U izvješću se navodi da će se posebno održavati zajednički sastanci na tehničkoj razini za otvaranje komunikacija - od prometnih do telefonskih. Prioritet će imati obnova javnih službi i lokalne trgovine, navodi se u izvješću. Članice UN-a bit će ohrabrene na davanje financijske potpore ekonomskom oporavku regije pod rukovodstvom prijelaznog upravitelja. U sklopu UNTAES-a djelovat će i Centar za mine koji će raditi na prijedlozima programa razminiravanja. Glavni tajnik je najavio da će prijelazna uprava pokrenuti snažnu javnu informativnu kampanju kako bi u potpunosti objasnila svoje ciljeve i prioritete. Sjedište UNTAES-a vjerojatno će biti u Vukovaru uz postojanje glavnog ureda u Osijeku te još dva - u Belom Manastiru i u Vinkovcima. U dodatku, djelovat će dva ureda za vezu u Zagrebu i Beogradu sa zadaćom da održe veze s dvjema vladama. Glavni tajnik namjerava privremeno zadržati centraliziranu upravnu strukturu UN-a u zagrebačkom sjedištu za potrebe misija u BiH i Hrvatskoj. U izvješću se najavljuje ukinuće dužnosti posebnog predstavnika glavnog tajnika za bivšu Jugoslaviju, a njegovu nositelju Kofiju Annanu odaje priznanje za rad. Glavni tajnik navodi da se vojno osoblje UN-a povuklo iz Hrvatske, osim manjeg broja koji su ostali kako bi čuvali UN-ovu opremu. Od prestanka mandata UNCRO-a, 15. siječnja, civilni policajci UN-a prebačeni su u BiH ili su preraspoređeni u UNTAES. Očekuje se da će se preraspoređivanje svega UN-ova osoblja i opreme dovršiti do kraja veljače, navodi Gali. Osvrćući se na stanje u Hrvatskoj, Gali ocjenjuje kako je od potpisivanja Temeljnog sporazuma, iako još postoji određena razina napetosti, sve manje povreda dogovora o prekidu vatre. Hrvatski zapovjednici te zapovjednici lokalnih Srba sastaju se tjedno pod pokroviteljstvom UN-a kako bi razmotrili kako smanjiti napetost. U dodatku, postoje znakovi demilitarizacije s obje strane u zoni razdvajanja u Hrvatskom Podunavlju. "Kad je riječ o Srbima koji su ostali u Hrvatskoj, njihovo je stanje donekle poboljšano kao rezultat mjera koje je poduzela hrvatska Vlada, uključujući pojačane napore lokalnih vlasti da odgovore na humanitarne potrebe u bivšim sektorima." U dodatku izvješća, Gali kao pozitivan razvoj ocjenjuje preporuke Vlade Saboru da produži rok u kojem hrvatski Srbi mogu potraživati svoju imovinu. Gali dodaje da ICRC nastavlja pratiti sudbinu 389 zatočenih osoba. Manjak specifičnih optužbi i neodgovarajuće pravno zastupstvo za te Srbe, koji su i dalje zatočeni, razlog je za zabrinutost, ocjenjuje Gali. "Dok su se manje skupine Srba vratile u Hrvatsku, pravo na povratak još je uvijek znatno ograničeno nedostatkom konstruktivnih mjera koje bi olakšale povratak." Glavni tajnik navodi da će se Misija UN-a na Prevlaci zvati "Promatračka misija UN-a na Prevlaci" ili UNMOP. Stanje na tom poluotoku Gali ocjenjuje uglavnom mirnim i stabilnim. U izvječću navodi da namjerava zadržati 28 vojnih promatrača na Prevlaci pod zapovjedništvom glavnoga vojnog promatrača koji će izravno odgovarati sjedištu UN-a u New Yorku. (Hina) ps dh 082036 MET feb 96