ZAGREB, 29. veljače (Hina) - Analizi stanja gospodarskoga sustava i ekonomske politike Hrvatske kao i rješenjima koja bi omogućila sustavni gospodarski razvoj bio je posvećen znanstveni skup priređen danas u palači Hrvatske akademije
zanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. Skup je organizirao Akademijin Razred za društvene znanosti.
STANJE I MOGUĆA RJEŠENJA
ZAGREB, 29. veljače (Hina) - Analizi stanja gospodarskoga sustava i
ekonomske politike Hrvatske kao i rješenjima koja bi omogućila
sustavni gospodarski razvoj bio je posvećen znanstveni skup priređen
danas u palači Hrvatske akademije zanosti i umjetnosti (HAZU) u
Zagrebu. Skup je organizirao Akademijin Razred za društvene znanosti.
#L#
Iznimno visok deficit tekuće platne bilance Hrvatske u 1995.
godini, koji je nastupio nakon uglavnom uravnotežene tekuće bilance
u razdoblju od 1991. do 1994. godine, nije sam po sebi zabrinjavajuća
pojava, stajalište je jednog od referenata - akademika Vladimira
Stipetića. Takav deficit, pojasnio je, moderna ekonomija ne drži
štetnim ako je upotrijebljen za gospodarski razvoj, ali istodobno,
ekonomska teorija i praksa svjedoči da postoji i veliki broj zemalja
koje nisu vodile računa o uzrocima takvog zaduženja, pa ih iz tegoba,
kazao je Stipetić, nisu mogle izvući ni "izvanredne" mjere. Odgovor
na pitanje u kojoj će skupini zemalja naći Hrvatska, po Stipetićevu
mišljenju, ovisit će o tome kolika će biti samostalnost hrvatske
gospodarske politike.
Konstanta demografskoga kretanja u Hrvatskoj je porast staračkoga
stanovništva, istaknula je akademik Alica Wertheimer-Baletić, govoreći
o predvidivom demografskom kretanju u Hrvatskoj. Pojasnivši da se,
zbog niza objektivnih okolnosti, o predvidivim demografskim kretanjima
u Hrvatskoj može govoriti samo aproksimativno, Alica
Wertheimer-Baletić ocijenila je da je temeljna pozadina demografske
politike, prihvaćene nedavno u hrvatskome Saboru, urvanoteženje između
temeljnih vitalnih skupina. Ako se odmah poduzmu potrebne demografske
mjere, istaknula je, one će prve rezultate dati za dva do tri
desteljeća i to na skupini radno-sposobnoga pučanstva.
Na nužnost "hvatanja zadnjeg vlaka" koji bi Hrvatskoj osigurao
tehnološku i ekonomsku sutrašnjicu upozorio je akademik Adolf
Dragičević, a na, kako je kazao, "endemsku nelikvidnost" hrvatskoga
gospodarstva akademik Ivo Perišin u referatu o transmisijskom
mehanizmu i ekonomskoj politici.
Govoreći o novom poreznom sustavu Hrvatske, prof. dr. Božidar
Jelčić ocijenio je da se obilježjem toga sustava može označiti "visoko
porezno opterećenje i neravnomjerna raspodjela poreznoga sustava koji
snosi i dio krivice za pauperizaciju stanovništa i njihovu
polarizaciju na bogate i siromašne".
O tezama o odnosu Hrvatske i zapadne Europe govorio je akademik
Dušan Bilandžić. Ocijenivši da bi "trebala postojati jasna 'slika'
kakvoj Hrvatskoj težimo", akademik Dušan Bilandžić upozorio je i na
potrebu "sustavnoga praćenja i analize procesa približavanja Hrvatske
Europi".
Na današnjem su skupu akademik Jakov Sirotković govorio je o
glavnim obilježjima privrednih kretanja i ekonomske politike Hrvatske
od 1990. do 1995. godine, dr. Gordan Družić o poduzetništvu u
Hrvatskoj, a dr. Dragomir Vojnić o makroekonomskom okruženju u svjetlu
integracija u Europsku uniju.
(Hina) ip ds
291709 MET feb 96