ZAGREB, 29. veljače (Hina) - U današnjem Večernjem listu Zdravko Bićanić, načelnik općine Uskoplje, govori o situaciji u tom gradu i općini. Istaknuvši kako je partnerska stranka SDA nakon duljeg vremena prihvatila da međusobno
razgovaraju i da se pokušaju dogovoriti, Bićanić komentira mogući ustroj u BiH po kojem bi postojale tri veležupe s hrvatskom većinom.
ZAGREB, 29. veljače (Hina) - U današnjem Večernjem listu Zdravko
Bićanić, načelnik općine Uskoplje, govori o situaciji u tom gradu i
općini. Istaknuvši kako je partnerska stranka SDA nakon duljeg vremena
prihvatila da međusobno razgovaraju i da se pokušaju dogovoriti,
Bićanić komentira mogući ustroj u BiH po kojem bi postojale tri
veležupe s hrvatskom većinom. #L#
"U Uskoplju nemamo nikakvu informaciju kakve će biti moguće promjene
na granici veležupa prema dogovoru iz Beča i tiču li se uopće ove
promjene Lašvansko-vrbasko-lepeničke veležupe, odnosno kantona broj 6,
kako to kažu naši susjedi. Nadali smo se da bi i Uskoplje kao općina
moglu ući u sastav jedne od hrvatskih veležupa, ali o tome nemamo
nikakvu informaciju. Bitno je da se u tom bosanskom kantonu utemelje
hrvatske općine koje će na najbolji način zaštititi i očuvati
nacionalne, vjerske i kulturne interese Hrvata na tom području", kaže
Bićanić.
O problemu naziva grada (Hrvati ga zovu Uskoplje, a Bošnjaci Vakuf),
Bićanić kaže: "Ne želimo podijeliti grad. Na bivšoj crti razdvajanja
ne želimo podizati zidove, već jedinstveni grad koji će se zvati
Uskoplje-Vakuf ili, eventualno, Vakuf-Uskoplje. Mi bismo, naravno,
željeli da se zove samo Uskoplje, jer to je provobitno ime ovoga
mjesta iz 12. stoljeća, ali uvažavamo naše susjede i stoga predlažemo
ovo razumno rješenje. To je jedini mogući politički kompromis".
Bićanić napominje kako u hrvatskom dijelu funkcioniraju izvršna,
zakonodavna i sudska vlast po zakonima HR Herceg-Bosne, a na drugoj
strani funkcionira vlast Bošnjaka. "Crta razdvajanja stvarno više ne
postoji, ali je kao nevidljiva crta ostala u glavama ljudi. Nesmetano
se prelazi s jedne strane na drugu, surađuje se, a posebice surađuju
šverceri. Međutim, pitanje je bi li tako ostalo kad bi ljudi bili u
istoj školi, istom poduzeću... Naše je školstvo, naime, potpuno
razdvojeno od bošnjačkoga. Ne želimo da se takvo stanje održi. Ne
bismo imali ništa protiv toga da Bošnjaci rade u našim poduzećima.
Ali, prije no što se prognani Hrvati vrate i počnu obnavljati svoje
kuće, o tome nema smisla razgovarati". (...)
(Hina) mc
290754 MET feb 96