VEČERNJI LIST: POGLED PREKO DRAVE

ZAGREB, 12. veljače (Hina) - O knjizi 'Povijest Mađarske' (koja je ovih dana objavljena u izdanju zagrebačkog 'Barbata' i uz predgovor dr. Drage Roksandića), a koju je oblikovao akademik Peter Hanak i još sedmero uglednih mađarskih povjesničara, piše u današnjem Večernjem listu Željko Krušelj. Raščlanjujući knjigu iz kuta zajedničke ugarsko-hrvatske povijesti, Krušelj navodi kako su rezultati "prilično iznenađujući, i to, na žalost, na onaj negativniji način. Jer, kako upozorava i spomenuti autor predgovora, hrvatska je sastavnica u brojnim temama i zbivanjima od zajedničkog interesa 'reducirana do neprepoznatljivosti', kao da mađarski pogled nije sezao preko Drave", objašnjava Krušelj i nastavlja: "No, baš bi zato ta knjiga, kaže Roksandić, morala biti poticaj za brže upoznavanje 's kulturom mišljenja u suvremenoj mađarskoj historiografiji', temeljnom preduvjetu dugoročnijih komunikacija između znanstvenika dviju zemalja. Jednako je tako zanimljivo i mišljenje Dalibora Čepula, pravnog povjesničara, koji metaforički objašnjava da autori zapravo stoje na pozicijama mađarske nacionalne politike, a i pravne teorije, tijekom revolucionarnih previranja 1848./1849., kada su vođe toga pokreta postavljale sarkastično pitanje: 'Gdje je ta Hrvatska?' Knjiga, stoga, samo potvrđuje tezu da su narodu koji u višenacionalnoj zajednici čvrsto drži vlast mahom nevažni interesi manjinskih naroda, neovisno o tome što su oni, poput Hrvata, imali svoju dugotrajnu državnopravnu tradiciju i razvijenu društvenu strukturu. Indikativno je, stoga, da autori nigdje u knjizi nisu objašnjavali zasebni državnopravni položaj Hrvatske i Slavonije, u srednjem vijeku, kao i poseban status hrvatskih staleža u Ugarskom saboru, koji je uključivao pravo veta i pravo na naknadno proglašenje zajedničkih zakona u Hrvatskom saboru. Umjesto toga, govori se samo o hrvatskom 'sudjelovanju u radu' peštanskog parlamenta, dok se dužnost bana svodi na 'lokalnu vlast'. Kako i bi, kad je u poglavlju o dinastiji Arpadovića lakonski konstatirano da je kralj Koloman 'završio zauzeće Hrvatske i Dalmacije', ne kazavši ništa o stvaranju personalne unije", piše dalje Krušelj i zaključuje: "Netko bi, sve u svemu, mogao iz sadržaja knjige pogrešno zaključiti kako mađarskim povjesničarima nisu dostupni izvori i literatura o hrvatskim iskustvima života u zajedničkoj državi. Okrenemo li taj propust na šaljivu stranu, onda ban Khuen nije u Hrvatskom saboru trebao dobiti nogom u stražnjicu zbog nasilnog prebacivanja arhivske građe u Peštu. Da je građa ostala tamo, valjda bi suvremeni mađarski povjesničari zapazili kako Drava zapravo spaja - dvije obale". (Hina) dd 120806 MET feb 96