USTAVNI SUD O ZAKONU O KRETANJU I BORAVKU STRANACA

ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Ustavni sud Republike Hrvatske odlučio je na današnjoj sjednici od hrvatskog Sabora i Ministarstva unutarnjih poslova zatražiti očitovanje o više prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o kretanju i boravku stranaca. U tim se prijedlozima osporava odredba tog zakona koja propisuje da u rješenju, kojim se otkazuje boravak strancu koji ima odobreno stalno mjesto stanovanja, ovlašteno tijelo ne mora navesti razloge kojima se rukovodilo pri donošenju rješenja. #L# Razlozi za negativno rješenje ne navode se, po spornom zakonu, radi zaštite nacionalne sigurnosti ili pravnog poretka, a Ustavni je sud podsjetio na svoju odluku o ukidanju odredbe Zakona o hrvatskom državljanstvu, koja je propisivala da u obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za stjecanje državljanstva ne moraju biti navedeni razlozi za odbijanje zahtjeva. Upravo ta odluka Ustavnog suda bila je dovoljnim razlogom da se prijedlozi za pokretanje postupka dostave na odgovor Saboru i MUP-u, nakon čega će Sud donijeti svoju odluku. Ustavni sud se nije očitovao o prijedlogu odvjetnice Dafinke Večerine za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Uredbe o primjeni Zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti, jer je Sud izviješten da će hrvatska Vlada uskoro donijeti odluku o ukidanju te uredbe. Ta je uredba, odnosno njezine odredbe o neprimjenjivanju prigovora protiv optužnice, odgovora na žalbu te obveze obavješćivanja i pozivanja stranaka na sjednice, već bila predmetom razmatranja Ustavnog suda. Naime, Sud nije prihvatio prijašnje prijedloge, no sada je upozoreno na činjenicu da je stanje promijenjeno te da više nema neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske, osim možda u istočnoj Slavoniji i Baranji. Sud je prihvatio ustavnu tužbu D.P. iz Zadra i ukinuo presudu Upravnog suda i revizijsko rješenje Ministarstva obrane o poništenju rješenja o utvrđivanju statusa ratnog vojnog invalida podnositelju ustavne tužbe. Podnositelj tužbe je kao policajac ranjen u zasjedi na putu od mjesta stanovanja u Suhovarama do službe u Zadru, a Ministarstvo obrane je u svom odbijanju priznavanja svojstva ratnog vojnog invalida previdjelo odredbu Zakona o unutarnjim poslovima, po kojoj je ovlaštena službena osoba dužna štititi živote i sigurnost ljudi u svakoj prilici, bez obzira na to nalazi li se na službenoj dužnosti i je li joj to stavljeno u zadatak. Ustavni sud smatra da bi i sama činjenica što je Ministarstvo obrane prekoračilo rok od tri mjeseca za donošenje revizijskog rješenja bila dostatna za prihvaćanje ustavne tužbe i ukidanje rješenja Ministarstva obrane i presude Upravnog suda, kojom je odbijena tužba na to rješenje. (Hina) rd dd 211309 MET feb 96