FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: IZGLEDI HRVATSKE INDUSTRIJE KOŽE I OBUĆE NA EUROPSKOM TRŽIŠTU

ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Hrvatska industrija kože i obuće, iako značajno pogođena ratnim razaranjima, godišnje proizvodi oko 18 milijuna pari obuće, dok se potrebe domaćeg tržišta kreću tek oko 12 milijuna pari, podaci su stručnih službi Sektora kožarsko- prerađivačke djelatnosti Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Stoga se nameće pitanje kakvi su izgledi domaće industrije kože i obuće za većim angažmanom na inozemnom tržištu, a posebno u Zapadnoj Europi?
ZAGREB, 21. veljače (Hina) - Hrvatska industrija kože i obuće, iako značajno pogođena ratnim razaranjima, godišnje proizvodi oko 18 milijuna pari obuće, dok se potrebe domaćeg tržišta kreću tek oko 12 milijuna pari, podaci su stručnih službi Sektora kožarsko- prerađivačke djelatnosti Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Stoga se nameće pitanje kakvi su izgledi domaće industrije kože i obuće za većim angažmanom na inozemnom tržištu, a posebno u Zapadnoj Europi? #L# Prema podacima HGK za 1994. godinu, u Hrvatskoj su registrirana 122 poduzeća koja se bave kožarsko-prerađivačkom djelatnošću, pri čemu 15 u kožarstvu, 89 u proizvodnji obuće, devet u proizvodnji galanterije i devet u proizvodnji kožne konfekcije. Broj zaposlenih u tim poduzećima kreće se između 15 i 20 tisuća. Trenutni proizvodni kapaciteti obuće u Hrvatskoj kreću se između 21 i 23 milijuna pari godišnje. Prema istom izvoru, u Hrvatskoj je 1993. godine prodano oko 10 milijuna pari obuće. Istodobno, ukupno je u Hrvatsku uvezeno oko šest milijuna pari obuće. Zbog golemog uvoza, domaći proizvođači obuće trpe velike štete, pa su prisiljeni izvoziti, pretežito putem doradnih poslova. Prema podacima za 1991. godinu, godišnja proizvodnja obuće u zapadno- europskim zemljama doseže 1,1 milijardu pari, što je 12 posto ukupne svjetske proizvodnje. Najviše se obuće, čak 60 posto ukupne svjetske proizvodnje, proizvede u Aziji i na Srednjem istoku. Zbog jeftine radne snage i niskih troškova proizvodnje, europski su proizvođači cipela preselili vlastite kapacitete u azijske zemlje. Međutim, potrošnja obuće u svijetu u stalnom je porastu. Do 2010. godine očekuje se da će godišnja potrošnja porasti do 12,4 milijardi pari obuće. Uz to, tržišni analitičari predviđaju kako će se europska proizvodnja obuće, zbog komparativnih prednosti, vrlo skoro vratiti u Europu. Upravo su tu i velike mogućnosti hrvatskih proizvođača, ističu u HGK. No, kako bi hrvatska industrija kože i postala konkurentna na inozemnom tržištu, mora unaprijediti organizaciju rada i povećati produktivnost, bolje iskoristiti sirovinsku osnovu, uvesti sustav organizacije rada i osiguranja kvalitete prema sustavu kakvoće ISO 9000, smanjiti količine škarta, isporučivati robu inozemnim kupcima prema ugovorenim rokovima, modernizirati goleme proizvodne pogone i ubrzati tehnološki proces proizvodnje. Za ispunjavanje tih uvjeta hrvatski kožari i proizvođači obuće, pak, očekuju veći angažman domaćih banaka i međusobnu bolju povezanost s veletrgovcima, te više inozemnih ulaganja. (Hina) nz sbo 211327 MET feb 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙