ZAGREB, 19. veljače (Hina) - O položaju vojvođanskih Hrvata, posebice nakon siječanjskog posjeta ministra Granića Beogradu, piše u današnjem Večernjem listu Željko Krušelj i ističe:
ZAGREB, 19. veljače (Hina) - O položaju vojvođanskih Hrvata, posebice
nakon siječanjskog posjeta ministra Granića Beogradu, piše u današnjem
Večernjem listu Željko Krušelj i ističe: #L#
"Dok su mnogi 'kolutali očima' glede Granićevoga posjeta
srbijansko-crnogorskoj federaciji, Tonković i njegovi suradnici nisu
skrivali zadovoljstvo, jer to je bila prva i jedina prilika da se pred
beogradski režim postavi krajnje alarmantno pitanje statusa
vojvođanskih Hrvata. Granić je održao obećanje, upozorivši šefa
jugo-diplomacije Milana Milutinovića da će budući položaj Srba u
Hrvatskoj uvelike ovisiti i o pravima autohtone hrvatske zajednice u
toj državi. O tome da se nešto doista događa, kazuje i činjenica da je
Tonkovićeva delegacija ovoh dana, uoči Milutinovićeva uzvratnog posjta
hrvatskoj metropoli, boravila u Zagrebu, gdje ju je primio i
predsjednik Tuđman. Samo koji mjesec prije takav bi susret, u kojem je
Tonković ponajprije tražio potporu službenog Zagreba u borbi za
kulturnu autonomiju, u srbijanskoj javnosti bio protumačen kao
'protudržavni čin', koji bi za posljedicu imao i represivne mjere
protiv 'nelojalnih' Subotičana".
Analizirajući položaj Hrvata u Vojvodini, Krušelj ga opisuje
sintagmom 'legalzirana ilegala' i objašnjava: "Oni, za razliku od
Mađara, nisu priznati kao nacionalna manjina, hrvatski je jezik
izbrisan iz svih pravnih akata, nemaju pravo na svoje obrazovanje, a
njihova kulturna i izdavačka djelatnost nema nikakvu potporu ili
zaštitu države. Sve to ide u prilog tezi da nitko na ex-jugoslavenskim
prostorima nije ovih ratnih godina pretrpio više nasilja i poniženja
od hrvatske zajednice u sjevernoj srbijanskoj pokrajini, iako ona
ničim nije narušila tamošnji ustavni poredak".
Krušelj upozorava kako je najopasnije s čim se vojvođanski Hrvati
posljednjih godina suočavaju "perfidno unošenje razdora u njihove
redove, čemu ponajprije služi tzv. Bunjevačka i šokačka stranka,
također sa sjedištem u Subotici, znamenita po tome što je na
posljednjim izborima u svojoj 'bazi' dobila tragikomičnih 313 glasova.
Dakako, problem je mnogo ozbiljniji, jer se ta 'satelitska' tvorevina
vladajućih socijalista, što ona uopće ne krije, zasniva na uvođenju u
službeni popis stanovništva novih 'nacija', Bunjevaca i Šokaca, kojih
je 1991. ukupno bilo 23.584. Najveći je dio njih uzeo to regionalno
određenje ne bi li se spasio od šikaniranja, pa nastavak sadašnje
represije prijeti daljnjim povećanjem broja tih nacionalnih
'inovatora'", upozorava dalje Krušelj i iz svega zaključuje: "Možda je
nakon svih tih spoznaja i ponešto jasnije zašto je nedavni Granićev
dolazak u Beograd doživljen među vojvođanskim Hrvatima kao događaj od
sudbonosne važnosti".
(Hina) mc
190838 MET feb 96