ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Odbor za financije i državni proračun Zastupničkog doma Sabora raspravljao je danas o izvješću o stanju poslovnog bankarstva u Republici Hrvatskoj, s prijedlogom sanacijskih mjera, koji je u saborsku
proceduru dostavljen još u srpnju prošle godine. Rasprava će biti nastavljena, a do nastavka sjednice Odbora, zaključeno je, Ministarstvo financija i Narodna banka Hrvatske (NBH) trebali bi uskladiti predložene mjere.
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Odbor za financije i državni proračun
Zastupničkog doma Sabora raspravljao je danas o izvješću o stanju
poslovnog bankarstva u Republici Hrvatskoj, s prijedlogom sanacijskih
mjera, koji je u saborsku proceduru dostavljen još u srpnju prošle
godine. Rasprava će biti nastavljena, a do nastavka sjednice Odbora,
zaključeno je, Ministarstvo financija i Narodna banka Hrvatske (NBH)
trebali bi uskladiti predložene mjere. #L#
Obrazlažući izvješće, viceguverner NBH Relja Martić je ocijenio da
bi, iako je riječ o podacima za 1994., analiza za 1995. bila
manje-više ista i sa sličnim porukama. Bankovni sustav, ustvrdio je,
karakterizira vrlo visoka imobiliziranost aktive, vrlo visoka svota
mogućih gubitaka te neusklađenost ročnosti aktive i pasive.
Novoosnovane banke nisu uspjele ništa promijeniti na bankovnom
tržištu, kazao je Martić, dodavši da i nadalje dvije najveće banke
tvore 50 posto hrvatskoga bankovnog sustava.
Članovi Odbora ponajviše su govorili o sanaciji banaka, što je, po
riječima Jurice Pavelića (HDZ), bitan temelj rasta i razvoja hrvatskog
gospodarstva. Međutim, dr. Đuro Njavro pita čije su zapravo hrvatske
banke i kako sanirati nešto za što nije poznat vlasnik jer su
posrijedi fiktivni osnivači. Banke nisu dužnici, već su dužnici
bankini komitenti, ističe predsjednik Odbora Martin Katičić,
potvrđujući da je Privredna banka Zagreb dužna 1,4 milijarde dolara,
ali da bi pravu sliku o tim dugovima dali tek podaci o poduzećima i
komitentima koji su zapravo dužnici.
Po riječima ministra financija Bože Prke sanacija je neupitna za
četiri banke: Slavonsku banku, Privrednu banku Zagreb, Riječku i
Splitsku banku, za koje se program radi sa Svjetskom bankom. Jedina je
alternativa sanaciji - likvidacija, upozorio je ministar Prka, na što
je ragirao Katičić, istaknuvši da Privrednoj banci ne treba sanacija
već da sanacija treba njezinim komitentima. Naveo je podatak da je
najveći dioničar te banke INA koja je i najveći dužnik, a da postoji
pravna država, ta bi se potraživanja mogla naplatiti pa makar i
prodajom benzinskih crpka. Katičić je ponovio svoje ocjene o "nekim
bankama koje su sanirane iz proračuna i to putem javnog duga, jer su
dobile više nego su imale štednje".
Ivan Kolak (HDZ) upitao je zašto se država na račun stare devizne
štednje nije uknjižila kao vlasnik banaka u tom dijelu, a to se, drži
on, može i sada učiniti, a i Anton Kovačev (HDZ) predlaže da se za
preplaćenu svotu javnog duga nekim bankama država u tim bankama
uknjiži kao vlasnik.
(Hina) db sp
131921 MET feb 96