ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Na današnjem skupu "Vijeće Europe i demokratske slobode u Hrvatskoj", koji u Europskom domu u Zagrebu priredio Europski pokret Hrvatske, dr. Dušan Bilandžić je istaknuo da je iznenađen obratom u dijelu
hrvatskoga javnog mišljenja: nakon raspada Jugoslavije san svakog Hrvata bila je pripadnost Europi, a sada se u hrvatskom tisku pojavljuju uvodnici koji ulazak u Europu označuju duhovnom smrću hrvatske države.
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Na današnjem skupu "Vijeće Europe i
demokratske slobode u Hrvatskoj", koji u Europskom domu u Zagrebu
priredio Europski pokret Hrvatske, dr. Dušan Bilandžić je istaknuo da
je iznenađen obratom u dijelu hrvatskoga javnog mišljenja: nakon
raspada Jugoslavije san svakog Hrvata bila je pripadnost Europi, a
sada se u hrvatskom tisku pojavljuju uvodnici koji ulazak u Europu
označuju duhovnom smrću hrvatske države. #L#
Pomna istraživanja trebala bi ustanoviti razmjere takvih
razmišljanja, kazao je Bilandžić i dodao kako je u Hrvatskoj na djelu
deindustrijalizacija, deintelektualizacija i depopulacija, te da su
bijeda i siromaštvo smrtni neprijatelji svake demokracije.
Stalni član prošloga hrvatskog parlamentarnog izaslanstva pri Vijeću
Europe dr. Ivo Škrabalo potanko je opisao odnose Vijeća prema
Hrvatskoj te ga prispodobio pravilima igre "čovječe ne ljuti se".
Hrvatska je, zahvaljujući brojnim okolnostima, a najviše svojoj
politici, na putu k tom cilju često vraćana nekoliko koraka natrag, pa
čak i na sam početak - za vrijeme rata HVO-a s Armijom BiH.
"Teorijski, Hrvatska bi mogla biti primljena u travnju ove godine, ali
je s obzirom na praktične poslove vjerojatnije da će se o tome
raspravljati u lipnju.
Uz svraćanje pozornosti geopolitičkim kriterijima - zaokruženje
europskog prostora - moguće je da taj tijek bude usporen kako bi bio
razmatran zajednički prijam Hrvatske, SRJ i BiH", kazao je Škrabalo i
dodao kako slika o Hrvatskoj trenutačno nije povoljna i kako je niz
zahtjeva Vijeće Europe Hrvatskoj trenutačno podugačak. Izvjestitelji
Vijeća, kazao je Škrabalo, najčešće upozoravaju na razlike između
zakona i prakse, te na razlike između prihvaćenih propisa i njihove
primjene.
Predsjednik Odjela za europske integracije u Ministarstvu vanjskih
poslova Mladen Andrlić kazao je da se Vijeće Europe, pošto je okupilo
europske države, bavi isključivo političko-sigurnosnim čimbenikom, a
stanje ocjenjuje po načelu "mrkve i štapa". Smatra da bi prijam u
Vijeće Europe Hrvatskoj donio nova prava i obveze, što Hrvatskoj i
treba u razvoju. Drži da Hrvatska zadovoljava uvjete te očekuje prijam
tijekom ove godine. Po njemu, stanovita su usporavanja na izvršnim
razinama zbog tehničkih razloga, ali nema nikakvih većih zapreka da i
Hrvatska postane članicom Vijeća Europe.
Komentirajući tvrdnje o manjoj važnosti stanja demokracije za Vijeće
Europe, glavni tajnik Europskog pokreta Hrvatske Ljubomir Čučić je
istaknuo da je "Hrvatska zaslužila prijam u Vijeće koliko i Rusija" te
dopunio da se "europske" zamjerke protežu i na slobode medija, izbor
zagrebačkog gradonačelnika i brojne druge.
(Hina) li vkn
131802 MET feb 96